Dok je nagovarao Kijev da ustupi svoje nuklearne elektrane Washingtonu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump možda je zaboravio najstrašniju riječ koja je ikada došla iz Ukrajine – Černobilj, kao sinonim za najgoru nuklearnu katastrofu na svijetu.
Eksplozija 1986. godine u nuklearnoj elektrani u tadašnjoj sovjetskoj Ukrajini bila je stotinu puta snažnija od dvije atomske bombe koje je Washington bacio na Hirošimu i Nagasaki 1945.
Eksplozija u Černobilju izbacila je crveni, vrući i visoko ozračeni grafit i prašinu, čineći dijelove odvojene „zone isključenja“ oko zatvorene elektrane nepodobnim za ljudski život desecima hiljada godina.
Da nije bilo više hiljada vojnika i radnika u službama za hitne slučajeve koji su spriječili mnogo veću eksploziju rekatora četiri, gdje su se šipke uranija rastopile u ogromno „slonovo stopalo“, većina Istočne Evrope bila bi isto tako nenastanjiva.
„Tri mjeseca nisam mogao ustati, jedva da sam mogao jesti“, Al Jazeeri je ranije ovog mjeseca ispričao 69-godišnji Volodimir Robovjik, jedan od radnika, opisujući posljedice koje je pretrpio.
Šta su SAD i Ukrajina rekli?
Tokom telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Trump je rekao da bi najbolji način da Kijev zaštiti svoje četiri nuklearne elektrane bio taj da ih da SAD-u.
„Američko vlasništvo nad ovim elektranama moglo bi biti najbolja zaštita za tu infrastrukturu“, izjavio je Trump.
Trump je dodao da bi Washington mogao biti „od izuzetne pomoći u vođenju tih elektrana s obzirom na stručno znanje kada je riječ o struji i upotrebljivosti“.
Zelenski je uskoro pojasnio da su on i Trump „razgovarali samo o jednoj nuklearnoj elektrani koja je pod ruskom okupacijom“.
Mislio je na elektranu Zaporižja na jugoistoku Ukrajine, najveće evropsko nuklearno postrojenje koje je nekada proizvodilo petinu ukrajinske struje.
Rusija ju je okupirala 2022. godine i svih šest njenih rektora stavljeno je u „hladno gašenje“ koje zaustavlja proizvodnju energije i smanjuje rizik od eksplozije.
Kijev, međutim, neće predati nuklearnu elektranu Zaporižja Washingtonu.
„Ako je žele uzeti od Rusa, uložiti u nju, modernizovati je, to je druga stvar“, kazao je Zelenski novinarima dok je bio u posjeti Norveškoj. „Ovdje nije riječ o promjeni vlasništva“.
Od čega Ukrajinci strahuju?
Mnogi se Ukrajinci pitaju postoji li opasnost od ruske provokacije, poput eksplozije ako i kada Ukrajina pokuša preuzeti elektranu nakon Trumpovog prijedloga.
„Takva opasnost postoji, naravno“, Al Jazeeri je kazao Ihor Romanenko, koji je bio zamjenik šefa ukrajinske vojske.
Usporedio je tu mogućnost s eksplozijom u junu 2023. kada je uništena brana Nova Kakhovka, koja je nekad osiguravala ključnu opskrbu vodom elektrani Zaporižja.
Kijev je optužio Moskvu da je raznijela branu nazvavši to „ratnim zločinom“ i „ekocidom“.
Romanenko je rekao da Trump zloupotrebljava ukrajinske vojne i finansijske nevolje kako bi preuzeo elektranu i da bi Kijev mogao tužiti Washington kako bi ih vratio u budućnosti.
„Sjećanje nas dobro služi“, kazao je. „Sjećamo se svega što pripada Ukrajini i borit ćemo se za ono što je naše.“
Međutim, bivši zaposlenik elektrane Zaporižja smatra da nema razloga za zabrinutost zbog moguće ruske provokacije.
„Ne mislim da će u ovoj situaciji [Rusi] pribjeći namjernom nanošenju štete dijelovima elektrane jer je ona predmet pregovora i natezanja“, Al Jazeeri je kazao bivši inženjer koji je pobjegao iz elektrane 2023, ali i dalje je u kontaktu s bivšim kolegama.
„Što je u boljem stanju elektrana, to će veću cijenu postići kada je budu mijenjali za nešto – ako je zamijene“, kazao je inženjer pod uvjetom anonimnosti.
Kakvo je raspoloženje u elektrani Zaporižja?
Inženjer je kazao da su bivše kolege koje su pristale sarađivati sa Rosatomom, nuklearnim monopolom pod kontrolom Kremlja koju upravlja elektranom, zabrinute zbog Trumpovog prijedloga.
No, nakon što su shvatili da Washington nije najavio upotrebu vojne sile da preuzme elektranu, saradnici su osjetili oduševljenje.
„Prisutne su promjene raspoloženja“, kazao je inženjer.
Rosatom je davno obećao da će ih premjestiti u Rusiju ili u nuklearnu elektranu Akkuyu koju Rusija gradi na jugoistoku Turske u slučaju da Ukrajina vrati elektranu Zaporožja.
Osim toga, uvijek je prisutan rizik od nemara ruskih vojnika koji čuvaju elektranu.
Al Jazeera je 2023. objavila ekskluzivni izvještaj o etničkim Čečenima, čuvarima u gradu Enerhodaru u kojem se nalazi elektrana. Zanemarili su sigurnosne mjere, postavili ograde i mitraljeze unutar postrojenja i posmatrali je kao „veliku betonsku konstrukciju iza koje se može sakriti“, rekao je bivši zaposlenik elektrane.
Ako njihova nepažnja rezultira oštećenjem jednog od reaktora ili potrošenih skladišta goriva, mogla bi se pojaviti eksplozija slična „prljavoj“ atomskoj bombi – i formirati radioaktivni oblak nad Ukrajinom i dijelovima istočne Europe, rekao je drugi zaposlenik elektrane.
Koja je uloga ukrajinskih nuklearnih elektrana?
Prije 2022, četiri nuklearne elektrane u Ukrajini proizvodile su gotovo polovinu struje koju je ta država koristila.
Njihova uloga postala je još značajnija nakon što je Kijev izgubio pristup rudnicima uglja u regiji Donbas na jugoistoku.
Moskva od 2022. granatira ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a Putin je pristao da je prestane gađati tek ranije ove sedmice.
Nedugo nakon što je Trump saopštio svoju ideju, američki ministar za energetiku Chris Wright rekao je Fox Newsu da njegova agencija ima „ogromnu tehničku ekspertizu“ da ih vodi.
„Mislim da to ne zahtijeva vojnike na terenu“, kazao je.
Wright ima iskustva kao inženjer i u radu s prirodnim plinom. Možda i nije najbolji stručnjak za upravljanje reaktorima iz sovjetskog perioda. Oni rade na šipke uranija Rosatomove proizvodnje, ali 2005, Kijev je odlučio zamijeniti ih gorivom iz Westinghousea, nuklearnog giganta sa sjedištem u Pittsburghu.
Sedam godina kasnije, Westinghouseovo gorivo oštetilo je zaštitne okvire u dva reaktora u ukrajinske elektrane na jugu.
Rosatomovi stručnjaci su pozvani da uklone šipke, zbog čega je Putin izjavio da su „riješili složene tehničke probleme“.
Westinghouse je ponovo dizajnirao šipke i daljnji incidenti nisu prijavljeni.
Koji su širi razlozi za zabrinutost u vezi s nuklearnim elektranama?
Međunarodni posmatrači zabrinuti su i zbog starih ukrajinskih reaktora.
Bankwatch, ekološka grupa iz Praga, nazvala ih je „zombi reaktorima“ i podstiče Kijev da ih ugasi.
Međutim, Petro Kotin, šef Energoatoma, koji ima monopol na proizvodnju nuklearne energije u Ukrajini, rekao je Al Jazeeri 2021. da je Bankwatch „manipulisao činjenicama“ i da je njegova agencija uspjela produžiti životni vijek reaktora.
Prisutna je bojazan zbog navodne korupcije u Energoatomu usljed netransparentnih sporazuma i nabavke jeftinih rezervnih dijelova.
„Primaju mito. To je tim pljačkaša“, Al Jazeeri je 2021. kazala Olga Košarna, stručnjakinja za nuklearnu sigurnost.
„Šta ako oprema zakaže zato što ste kupili pogrešan rezervni dio“, upozorila je, prenosi AJB.
