Norveški dobavljač brodskog goriva Haltbakk Bunkers nedavno je odbio servisirati ratni brod Sjedinjenih Američkih Država, pozivajući i druge da bojkotiraju američku flotu.
Čini se da je glavni izvršni direktor Haltbakka Gunnar Gran bio ljut na javno poniženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući koje mu je priredio američki predsjednik Donald Trump jer je [Zelenski] navodno bio nezahvalan za američku vojnu potporu u odbrani njegove zemlje od ruske invazije.
“Velika počast predsjedniku Ukrajine što se suzdržao i ostao smiren, iako je SAD priredio TV show koji zabada nož u leđa. Muka nam je od toga […] Amerikancima nema goriva”, napisala je kompanija u objavi na Facebooku.
Kompanija je kasnije izbrisala objavu, a norveška vlada brzo je insistirala da će američki ratni brodovi i dalje uživati ”opskrbu i podršku koja im je potrebna”.
Ipak, incident je istaknuo ovisnost američkih snaga u Evropi o lokalnim dobavljačima i dobroj volji vlade.
Historijski presedani
Bilo je trenutaka u historiji kada je odbijanje Evrope da pomogne američkim snagama uvelike zakompliciralo američke operacije.
Pri izbijanju arapsko-izraelskog rata 1973. i Grčka i Kipar odbili su dopustiti američkim brodovima i avionima koji su pomagali Izraelu da dopune gorivo, prisiljavajući ih da se oslone na britansku pomoć.
Nekoliko dana prije invazije tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha na Irak 2003. godine, Turska je odbila dopustiti američkim avionima da koriste njenu zračnu bazu u Incirliku ili da prijeđu turski zračni prostor.
Djelomično iz takvih razloga, američke su snage ugradile viškove u svoj opskrbni lanac.
Američka Šesta flota ima veliku bazu za opskrbu u grčkom zaljevu Souda u blizini Chanije na Kreti, čiji je gradonačelnik 2005. godine pisao američkom ambasadoru rekavši: “Ne želimo vaše ratne brodove. Želimo vaše brodove za krstarenje pune ljekara i advokata.”
Demetries Andrew Grimes bio je američki mornarički ataše u Grčkoj u to vrijeme i kao reakcija na to proširio je američki pristup s tri na 11 luka jer su drugi gradonačelnici ponudu smatrali privlačnom.
“Jedan mali brod koji uđe da koristi lučko postrojenje će koštati između 80.000 i 120.000 dolara dnevno, uključujući vodu i gorivo i zalihe i uklanjanje smeća, operacije tegljača […] Trošili smo gotovo 350 miliona eura [379 miliona dolara] godišnje u Grčkoj samo na gorivo”, rekao je za Al Jazeeru.
U intervjuima za Al Jazeeru, oficiri evropskog NATO-a oslikali su sliku besprijekorne saradnje.
“Od vojske do vojske, sve je kao i obično”, rekao je evropski vojni izvor za Al Jazeeru. “Nemamo nikakve brige oko predanosti SAD-a svojim obavezama u Evropi. Samo trebamo držati glavu pognutu, raditi dobar posao i biti dobar saveznik.”
Keir Giles, stručnjak za Rusiju i Euroaziju u think tanku Chatham House, rekao je za Al Jazeeru da je Haltbakkovo odbijanje usluge bunkeriranja bilo “kontraproduktivno” jer je otuđilo “upravo ljude koje treba držati po strani, a to su američke snage koje su zapravo prisutne na licu mjesta”.
Mijenjanje pretpostavki
Do sada se pretpostavljalo da je SAD evropsku sigurnost smatrao ključnom za vlastitu.
“Pristup koji imamo u Evropi s našim lukama i bazama od Španije do Italije, Grčke, Turske, Njemačke – oni su tamo za našu dobrobit”, rekao je za Al Jazeeru penzionisani američki general Ben Hodges, koji je komandovao američkim snagama u Evropi od 2014. do 2018. godine. Oni ne čuvaju ni Grke, ni Turke, ni Nijemce.
Na primjer, bilo koji ruski pomorski promet koji plovi iz Sankt Peterburga u Atlantski okean mora prijeći danski moeruz Skagerrak, manje od 20 kilometara u promjeru na najširem mjestu. Oficiri NATO-a rekli su Al Jazeeri da je to područje u kojem operacija zabrane mora može spriječiti prolaz čak i ruskim podmornicama s nuklearnim oružjem.
Rusija ima alternativni put u Atlantik kroz Barentsovo more, ali ga čuvaju mornarice Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva, a prolazi oko Grenlanda, Islanda i Norveške ponekad se nazivaju “zonom smrti” za brodove i podmornice ruske mornarice.
Ipak, Trumpova je administracija uvrijedila Dansku tvrdeći da će zauzeti Grenland, poluautonomni danski teritorij, a uvrijedila je Norvešku i druge evropske saveznike rekavši da neće braniti Evropljane koji “ne plaćaju” svoj pošteni udio NATO-u, dovodeći u pitanje klauzulu o međusobnoj odbrani – nešto što nijedan drugi američki predsjednik nije učinio.
Nedavno je Trump zaprijetio i Kanadi.
“Ove akcije, prijetnje Kanadi, prijetnje Danskoj, imat će posljedice za nas”, rekao je Hodges. Upitan misli li da će biti još incidenata, rekao je: “Moguće je”.
Napuštanje desetljećima stare doktrine
Neki su stručnjaci rekli za Al Jazeeru da je Trumpova administracija napustila desetljećima staru doktrinu zajedničkog interesa s Evropom po pitanju sigurnosti.
“Mornarica Sjedinjenih Američkih Država imat će snažan interes za ove pozicije. Hoće li Trumpova administracija dijeliti taj interes? To je sasvim drugo pitanje”, rekao je Giles.
“Ono što se sada događa u Evropi je ono što se dogodilo u Iraku i Libiji prije mnogo godina – odlazak Amerikanaca ostavlja sigurnosni vakuum”, rekao je penzionisani general Andreas Iliopoulos, bivši zamjenik komandanta grčke vojske.
“Ako SAD pokuša napraviti ovo resetiranje s Rusijom na način na koji to radi Trump, onda ove baze u Evropi gube svu svoju stratešku vrijednost. To je jasno”, rekao je Iliopoulos za Al Jazeeru. “Ruska prijetnja je prestala postojati. Trump i Putin se u ovom trenutku ponašaju kao saveznici.”
Privlačnost za Trumpa u sigurnosnom sporazumu s Rusijom je “odvući Rusiju od Kine”, rekao je Iliopoulos, ali vjerovatno se radi i o uštedi troškova.
Evropska komanda SAD-a (EUCOM) ima gotovo 84.000 pripadnika stacioniranih u Evropi, više od trećine ukupnog prekomorskog osoblja. SAD plaća sve troškove osoblja i opreme, ali ima koristi od prodaje oružja Evropi. Evropa plaća trećinu troškova smještaja u bazama, ali i uživa prihod od toga.
Iznenađenja Trumpovih i Muskovih akcija uvijek moguća
Sumnje u predanost SAD-a evropskoj sigurnosti potkopale su vjeru u NATO-ovu garanciju uzajamne odbrane. Američki ministar odbrane Pete Hegseth ponovno je potvrdio, no Trump je uzajamnu odbranu uvjetovao iznosima potrošnje za odbranu koje nije definirao.
Mnogi Evropljani pitali su se hoće li američke snage stacionirane u Evropi uopće dobiti naredbu za akciju u slučaju napada.
“Nemojmo isključiti neka vrlo velika iznenađenja ako se protuustavna priroda Trump-Musk akcija nastavi do tačke u kojoj se konačno počnu pojavljivati neki znakovi otpora unutar američkog sistema”, rekao je Giles, misleći na to da je Trump milijarderu Elonu Musku dodijelio proizvoljne ovlasti za smanjenje savezne vlade.
Upitan je li proces odvajanja SAD-a od Evrope nepovratan, rekao je: “Bit će uskoro, osim ako se tome ne usprotive unutar SAD-a ili se dogodi nešto neočekivano” , prenosi AJB.
