Iako detalji još uvijek nisu zvanični, Bijela kuća ovaj potez već naziva “Danom oslobođenja”, dok analitičari upozoravaju na moguće trgovinske ratove.
Donosimo tri ključna pitanja koja prate ovu odluku.
1. Kolike će biti carine?
Trumpov tim još nije otkrio tačne brojke, ali je tokom prethodne kampanje govorio o 10% carine na sav uvoz, pa čak i o 25%–60% carine na robu iz Kine. U planu su tzv. „recipročne carine“ koje bi zavisile od zemlje – “Ako oni naplaćuju nama, naplaćujemo i mi njima”, poručio je Trump.
Uvođenje carina neće se odnositi samo na poreze, već i na druge ekonomske politike koje Bijela kuća smatra nepravednim prema američkom biznisu, uključujući porez na dodanu vrijednost (PDV).
2. Koje zemlje bi mogle biti pogođene?
Iako konkretna lista još nije objavljena, američki zvaničnici nagovijestili su da bi carine mogle obuhvatiti sve zemlje. Među potencijalno pogođenim državama su:
Kina, EU, Kanada, Velika Britanija, Indija, Japan, Brazil, Turska i druge velike ekonomije.
Trump je ranije poručio kako su “prijatelji često gori od neprijatelja”, referirajući se na Kanadu i EU kao glavne meta carinskih mjera.
3. Ko će zapravo platiti carine?
Carine su tehnički porez koji plaćaju američke kompanije koje uvoze robu. Ipak, u praksi trošak se često prenosi na krajnje potrošače kroz skuplje proizvode,piše N1
Američki privrednici već izražavaju zabrinutost jer bi nove mjere mogle povećati troškove proizvodnje i narušiti lance snabdijevanja.
Zaključak
Nova runda trgovinskih mjera mogla bi dovesti do destabilizacije globalnih tržišta, dodatnog rasta cijena i zaoštravanja odnosa s ključnim partnerima.
Trumpov potez pažljivo prate ne samo ekonomisti i trgovinski saveznici, već i politički akteri širom svijeta.
