S druge strane, “iza kulisa” bi se glavna rasprava mogla voditi o odnosu SAD prema NATO-u , prema Rusiji i prema dvije zemlje koje su bile među 12 osnivača alijanse 1949. godine – Kanadi i Danskoj .
U jučerašnjoj izjavi dostavljenoj novinarima u Briselu, neimenovani zvaničnik Sjevernoatlantske alijanse izrazio je očekivanje da će ministri razmotriti kako zadržati zamah u povećanju izdvajanja za odbranu i načine za obnovu industrijske proizvodnje u sektoru odbrane.
On je naveo da ministri treba da razmijene mišljenja o kontinuiranoj podršci NATO-a Ukrajini i načinima daljeg razvoja saradnje između saveznika i partnera iz indo-pacifičkog regiona, uključujući Australiju, Japan, Novi Zeland i Južnu Koreju.
Zapadni mediji, međutim, ukazuju da će se američki državni sekretar Marko Rubio u Briselu sastati sa saveznicima koji su uznemireni, ljuti i zbunjeni zbog želje administracije Donalda Trumpa da obnovi veze s Rusijom , ali i zbog sve žešćih verbalnih napada Bijele kuće na dugogodišnje transatlantske partnere.
Prema Associated Pressu, saveznici su duboko zabrinuti zbog Trumpove spremnosti da se približi ruskom lideru Vladimiru Putinu, kojeg NATO vidi kao prijetnju, usred američkih napora da posreduju u prekidu vatre u rusko-ukrajinskom ratu.
Zabrinutost je pojačana nedavnim komentarima i uvredama iz Bijele kuće prema Kanadi i Danskoj , kao i prema samom NATO-u. I Trump i američki potpredsjednik JD Vance optužili su Kanadu i Dansku da su “loši saveznici”.
Kako prenosi Associated Press, Rubio će biti pod snažnim pritiskom da objasni verbalne napade Washingtona na saveznike – Kanadu, za koju Trump kaže da želi kao 51. američku državu, i Dansku čiji dio teritorije – najveće svjetsko ostrvo Grenland – želi anektirati.
Iako se očekuje da će Rubio biti suočen s pitanjima o budućoj ulozi SAD-a u alijansi, njen generalni sekretar Mark Rutte jučer je rekao da je posvećenost Washingtona NATO-u “apsolutno jasna” i izrazio uvjerenje da će alijansa opstati u svom sadašnjem obliku, sa SAD unutar alijanse.
Rute je juče na konferenciji za novinare povodom ministarskog sastanka rekao da je rad na izgradnji “jačeg, pravednijeg i ubojitijeg” NATO-a jedan od ciljeva ovosedmičnog sastanka.
“Naši prioriteti su jasni, moramo izgraditi jači, pravedniji i smrtonosniji NATO. To je ono što nam je potrebno da osiguramo svoju budućnost. Zato su ministri ovdje ove sedmice. Kako bismo osigurali da smo usklađeni i da aktivno radimo na našem zajedničkom cilju”, rekao je Rutte u sjedištu alijanse u Briselu.
Rutte je naveo da će saveznici iz NATO-a nastaviti slati podršku Ukrajini , navodeći da su u prva tri mjeseca ove godine već obećali više od 20 milijardi eura sigurnosne pomoći Kijevu za 2025. godinu.
” Prijetnja Rusije ostaje. Rusija nastavlja blisko sarađivati s Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom na načine koji ne samo da štete Ukrajini, već predstavljaju i rizike za članice alijanse i širom svijeta. Ovi i drugi akteri rade na destabilizaciji naših društava sabotažama podvodne infrastrukture, sajber napadima, pokušajima atentata i drugim sredstvima”, rekao je Rute.
Sastanku će, uz ministre vanjskih poslova 32 članice NATO-a, prisustvovati šef ukrajinske diplomatije Andrij Sibiga, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaya Kalas i predstavnici indo-pacifičkih partnera alijanse.
Biće održan i sastanak Savjeta NATO-Ukrajina na kojem će učestvovati Sibiga i Kalas. Ministri vanjskih poslova članica NATO-a također će odvojeno razgovarati sa Kaya Callas i predstavnicima indo-pacifičkih partnera alijanse.
