Prema pisanju nizozemskih novina Express, visoki dužnosnici nekoliko zemalja EU okupili su se prošlog tjedna zajedno s predstavnicima britanskih vlasti u privatnoj kući u Bruxellesu, a domaćin im je bila Poljska.
Cilj sastanka bio je radikalan plan zaobilaženja zajedničkog obrambenog fonda Europske komisije.
Ovaj projekt, koji forsira Velika Britanija , predviđa novi nadnacionalni fond za naoružanje iz kojeg bi se nabavljala vojna oprema za europske zemlje, a ti se troškovi ne bi slijevali u nacionalne proračune.
Britanskom planu pridružilo se nekoliko sjevernih zemalja EU, poput Švedske, Danske, Finske, Poljske i Nizozemske, a njihovi su predstavnici prisustvovali tajnoj večeri , rekao je neimenovani dužnosnik EU za briselski portal Politiko .
Bruxellesu su poručili: “Naoružavamo se, ali bez vas”.
Ovaj tajni savez izravna je konkurencija Europskoj komisiji koja trenutno radi na svom prijedlogu zajedničkog obrambenog proračuna vrijednog 150 milijardi eura, koji bi se financirao zajedničkim zaduživanjem EU.
Britanski protuplan, međutim, ne samo da bi djelovao brže, nego bi ovaj projekt funkcionirao bez središnje kontrole iz Bruxellesa i zaobišao bi proračunsku disciplinu pojedinih zemalja.
Rečeno je da je posebno privlačan zemljama koje su pod sve većim pritiskom da se naoružaju, dijelom i zbog neizvjesnosti o budućem kursu SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom.
Novi model također ima potencijal naštetiti koheziji unutar EU.
Dok su nordijske zemlje fokusirane na financijsku autonomiju i brzinu, zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske inzistiraju na bespovratnim sredstvima umjesto na novom zaduživanju. Njima britanski prijedlog nije atraktivan jer bi dodatno opteretio njihove proračune i mogao bi ugroziti njihovu kreditnu sposobnost.
“Ne vidim da Jug ima interesa za ovaj mehanizam. Oni žele bespovratna sredstva, a ne novo zaduživanje”, rekao je jedan diplomat iz EU, prenosi Politiko .
Prema izvješćima, ovaj bi projekt mogao podijeliti Europu u pogledu sigurnosnih pitanja na dobro naoružani sjever i jug s nedostatkom resursa. Ključna prednost britanskog modela je to što dopušta zemljama sudionicama da isključe troškove nabave oružja iz svojih nacionalnih proračuna. Kupnja oružja bi se umjesto toga financirala kroz posebno formiranu “banku oružja”, trik koji skupe investicije drži izvan proračuna.
Osim toga, nova institucija ima za cilj okupiti upravo one investitore koji žele ulagati u obrambeni sektor, a sve bez uplitanja Bruxellesa. Ostaje, međutim, jedno ključno pitanje, a to je tko kontrolira novi fond, odlučuje o nabavi i snosi odgovornost? Upravo tu počinju političke napetosti, ne samo među samim sudionicima, već i između njih i Europske komisije.
Jedan visoki diplomat EU rekao je da kada bi Britanija jednostavno počela raditi sa samo nekoliko sjevernih zemalja, to ne bi bio samo financijski projekt, već i politička prekretnica.
Bruxelles je u opasnosti da izgubi kontrolu nad jednim od ključnih europskih pitanja u budućnosti – zajedničkom sigurnošću.
Srednjoročno gledano, Bruxelles bi mogao postati promatrač. Europa slabi, posebno u vrijeme kada se SAD povlači pod Trumpom, a Rusija postaje sve agresivnija . U tom smislu, britanska inicijativa pogodila je srž stvari jer pokazuje da mnoge zemlje više nisu spremne čekati Bruxelles . Tko plaća, uskoro će postavljati pravila, a Bruxelles bi mogao ostati na margini, što možda i nije tako loše, navodi Ekspres .
Uostalom, kako je navedeno, EU nije vojni savez i nikada nije formiran kao takav, a kao politička unija koja bi trebala govoriti jedinstvenim glasom, ne funkcionira osobito dobro. Kad bi se vratila osnovnim ekonomskim načelima, to bi joj moglo i pomoći.
Možemo se samo nadati da napetosti između ratnih huškača unutar EU i Moskve neće eskalirati i da će europska utrka u naoružanju stvoriti novi požar u smjeru Rusije, zaključuje list, prenosi b92.
