Riječ je o desetogodišnjem projektu jačanja obrane od Rusije , koji bi mogao doći prekasno, kažu dužnosnici u regiji.
Strahuju da bi mirovni sporazum u Ukrajini mogao brzo skrenuti pozornost Moskve na najizloženiji dio istočnog krila NATO-a , piše britanski list “Telegraph”.
” (Vladimir) Putin nam neće dopustiti da čekamo tih 10 godina “, rekao je Gabrielius Landsbergis, koji je do studenog bio ministar vanjskih poslova Litve.
Prema njegovim riječima, najopasnije vrijeme za Baltik bit će neposredno nakon prekida vatre u Ukrajini.
Njegovi komentari uslijedili su nakon sličnih upozorenja čelnika baltičkih država da bi prekid vatre mogao imati neželjene posljedice.
Kremlj je već iznio planove za povećanje vojne proizvodnje i preraspoređivanje trupa na sjeveroistočnu granicu NATO-a ako Donald Trump posreduje u prekidu vatre.
Kako bi ojačale svoje “aktivacijske snage”, baltičke države, Poljska i Finska nedavno su najavile da će se povući iz međunarodnog sporazuma o zabrani protupješačkih mina.
Litva se također nedavno povukla iz sporazuma o kazetnim bombama.
Regionalni čelnici kažu da žele slobodu izbora za korištenje novih sustava oružja zbog ruske prijetnje.
“Strateška poruka”, prema Dovile Sakaliene, litavskoj ministrici obrane, jest da smo “spremni upotrijebiti apsolutno sve” za obranu od “invazije”.
U nedavnom izvješću danske obavještajne službe navedeno je da će se, kada rat u Ukrajini završi ili se zamrzne, Rusija moći brzo ponovno naoružati, pregrupirati i voditi rat protiv NATO-a.
Procjenjuje se da bi Moskva za šest mjeseci mogla “voditi lokalni rat u zemlji koja graniči s Rusijom”.
Za dvije godine “bit će spreman za regionalni rat protiv nekoliko zemalja u regiji Baltičkog mora”.
Za pet godina moći će voditi “rat velikih razmjera” u Europi (bez sudjelovanja SAD-a), stoji u izvješću.
