Iako detalji plana još nisu u potpunosti razjašnjeni, izjave potpredsjednika Džej Di Vensa o očuvanju postojećih linija ukazuju da bi značajan dio ukrajinskog teritorija mogao biti prepušten Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da ustav Ukrajine jasno definira Krim kao njen sastavni dio. Međutim, Tramp je kritikovao Zelenskog, tvrdeći da on “komplikuje postizanje mira”. Rat u Ukrajini traje od ruske invazije 24. februara 2022.
Trampova administracija zaprijetila je povlačenjem iz pregovora ako Kijev i Moskva uskoro ne postignu dogovor. Nakon sedmica odvojenih razgovora s obje strane, SAD je iznio prijedlog koji, čini se, odgovara Moskvi, ali ga je Kijev do sada odbio.
Šta podrazumijeva plan?
Plan predviđa da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u, ublaži sankcije Rusiji i prihvati rusku kontrolu nad Krimom. Iako Tramp tvrdi da Ukrajina ne bi morala mijenjati ustav kako bi priznala gubitak Krima, nije jasno bi li Rusija to prihvatila.
Vens je rekao da bi nove granice bile blizu trenutnih linija fronta, što znači da bi Ukrajina izgubila velike dijelove teritorija, uključujući Krim, te dijelove Donecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti. Rusija bi, prema tom scenariju, vjerovatno morala prepustiti samo manje dijelove Harkivske oblasti i odustati od potpune aneksije četiri regije.
Jurij Boječko, osnivač humanitarne organizacije Hope for Ukraine, upozorio je za Newsweek da bi milion Ukrajinaca na tim područjima bilo prisiljeno napustiti domove kako bi “oslobodili prostor” za rusku vlast.
Olga Oliker iz International Crisis Groupa naglasila je da bi predloženi sporazum mogao zaustaviti ruske napade na nova područja, ali da bi primirje značilo zadržavanje ruske kontrole nad već okupiranim teritorijama.
Nepravedan kompromis
Kremlj je u srijedu saopštio da je za prekid sukoba potrebno potpuno povlačenje Ukrajine s teritorija koje Rusija smatra svojim. Prema Oliker, nije jasno da li predloženi sporazum obavezuje Ukrajinu na takav korak.
Trampova retorika izaziva dodatnu zabrinutost. Potpredsjednik Vens jasno je izjavio da će se “nove linije povući blizu trenutačnih”, dok Tramp poručuje da “Krim ostaje s Rusijom”, dodajući da to “svi već dugo znaju”.
Iako je Zelenski više puta odbacivao ideju predaje Krima, pojedini ukrajinski zvaničnici, poput gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, nagovijestili su da bi kompromis za “privremeni mir” bio moguć, iako nepravedan. Takvo rješenje moglo bi podrazumijevati privremeno odustajanje od teritorija, ali je gotovo sigurno da Kijev nikada neće pravno priznati otimanje bilo kojeg dijela svoje zemlje.
Priznavanje Krima kao opasan presedan
Ako bi SAD de iure priznao rusku aneksiju Krima, to bi predstavljalo očigledno kršenje međunarodnog prava i sporazuma poput Budimpeštanskog memoranduma iz 1994, kojim su se SAD obavezale štititi ukrajinski suverenitet u zamjenu za odustajanje od nuklearnog oružja.
Takav potez bio bi opasan presedan koji bi ozbiljno narušio međunarodni pravni poredak.
Analitičari upozoravaju da bi omogućavanje Vladimiru Putinu da zadrži Krim vratilo svijet u doba kada je sila određivala granice, što bi dodatno destabiliziralo globalne odnose.
Šta ako SAD odustane?
Ukoliko Trampova administracija, kako prijeti, obustavi podršku Ukrajini, nije jasno da li bi to značilo samo kraj diplomatskih napora ili i prekid vojne pomoći.
Andrea Kendal-Tejlor, bivša američka obavještajna zvaničnica, upozorava za Newsweek da će Ukrajina nastaviti borbu i bez podrške SAD-a, iako bi to bilo znatno teže. Ukrajina se sve više oslanja na vlastite snage i evropske saveznike.
Bivši diplomata Majkl Kimidž ističe da Njemačka povećava ulaganja u odbranu kako bi nadoknadila mogući odlazak SAD-a iz sukoba. Međutim, napominje da će za takvu tranziciju biti potrebno vrijeme, kojeg Ukrajina ima sve manje.
