Pravoslavni vjernici danas obilježavaju najveći i najradosniji pravoslavni praznik Božić, kojim se obilježava Hristovo rođenje.
Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva. U hrišćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja.
Dan prije Božića, obilježava se Badnja večer, koja najavljuje Božić. Na Badnji dan domaćin u seoskim pravoslavnim sredinama odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak. Uveče se badnjak stavlja na ognjište, jer hrastovo granje na vatri simbolizira svjetlost i toplotu. U gradovima je na Badnju veče, također, običaj unositi badnjak u kuću.
Pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. januara, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.
Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom. Vjernici se pozdravljaju sa “Mir Božiji – Hristos se rodi”, uz otpozdrav “Vaistinu se rodi”.
