To je ujedno scenario u najgorem slučaju, prenose izraelski mediji.
Institut povezan sa Telavivskim univerzitetom razmatrao je čitav niz scenarija u izvještaju po kome je najozbiljnija prijetnja s kojom se suočava Izrael u ovoj godini rat na sjeveru, u koji bi bili umješani Iran, Hezbolah i Sirija.
“Većina frontova s kojima je Izrael suočen su vrlo osjetljivi: Sirija, Liban i pojas Gaze. Na sva tri postoji potencijal za eskalaciju širokog sukoba i opšteg rata i to u isto vrijeme”, navodi se u izveštaju u kome su lista prijetnji Izraelu i preporuke kako da se odgovori Iranu, libanskom Hezbolahu i palestinskom Hamasu.
Sukob na sjeveru po svoj prilici prelio bi se i na jug i Izrael bi se našao u situaciji da se bori i protiv Hamasa. Na listi je i iranski nuklearni program.
Situacija u pojasu Gaze je procijenjana kao najmanja pretnja Izraelu, ali se navodi da je hitnije pozabaviti se njom jer bi mogla da eskalira u neposrednoj budućnosti.
U dokumentu se pominje i izmjena politike SAD prema iranskom nuklearnom programu i odluka predsjednika te zemlje Donalda Trampa da zauzme oštriji stav od svog prethodnika Baraka Obame, ali se dodaje da Vašington nije spreman da uđe u vojni sukob s Teheranom, prenosi “Beta”.
Pominje se takođe nedavna Trampova odluka da povuče vojsku iz Sirije kako bi se istaklo da će Izrael možda morati da krene sam i napadne Iran.
Što se tiče Hamasa, Institut procijenjuje da Izrael mora da pripremi operativni plan kako bi zadao smrtni udarac toj islamskoj ekstremističkoj organizaciji, a bez namjere da ponovo okupira pojas Gaze.
Takođe se ocijenjuje da u tri rata na toj palestinskoj teritoriji u posljednjoj deceniji vojnom krilu Hamasa nije zadat ozbiljan udarac i da su izgledi za još jedan vojni sukob na jugu s Hamasom “izuzetno visoki”.
Za širi izraelsko-palestinski sukob je navedeno da je to “bio i ostaje fundamentalni problem Izraela u odnosima sa njegovim susjedima u regionu i s međunarodnom zajednicom”.
Konstatuje se da je inicijativa Trampove vlade za takozvani “sporazum vijeka”, izraelsko-palestinski mirovni plan, odložena i da će jaz između SAD i Palestinaca otežavati obnovu procesa.
Ipak, “SAD i pragmatični sunitski arapski svijet će očekivati potez Izraela da se obnovi poverenje u izraelske dobre namjere”, navodi se u izvještaju.
