Zbog budžetskih ušteda i opsežne reforme tržišta rada, ugasit će se deseci ispostava širom Švedske, a njihovi zaposlenici preselit će se s druge strane pulta u svojoj dojučerašnjoj ustanovi.
Državni budžet za 2019. godinu, izglasan u parlamentu sredinom decembra, predvidio je oko 85 miliona eura manje za plaće zaposlenika te čak 339 miliona eura manje za programe zavoda za zapošljavanje. Odluka o jednom od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u historiji Švedske bila je jedina moguća posljedica budžetskih rezova.
Arbetsförmedlingen u 240 ispostava u cijeloj Švedskoj zapošljava gotovo 13.500 ljudi, što znači da će bez posla ostati trećina trenutačne radne snage. Najviše će otpuštanja biti u provincijskim centrima, a najmanje u velikim gradovima. Svi će sadašnji zaposlenici, međutim, ostati na svojim radnim mjestima do aprila, odnosno do završetka pregovora između sindikata i čelnika Arbetsförmedlingena u vezi s otkaznim uvjetima.
Švedski političari se ni dosad nisu ustručavali od sličnih poteza, ma kako oni nepopularni bili. Iako je rezanje troškova Arbetsförmedlingena posljedica budžeta koji su u parlamentu uspjele izglasati stranke desnog centra, nezadovoljstvo trenutačnom funkcijom zavoda za zapošljavanje uglavnom dijeli i vladajuća koalicija lijevog centra.
Socijaldemokratski premijer Stefan Lofven požurio je za otkaze optužiti političke suparnike desnice, koji su prije njegovog izbora u januaru, uz pomoć glasova kasnije “odmetnutih” stranaka centra, donijeli državni budžet koji sada obavezuje i njega, no ministrica rada Iva Džonson (Ylva Johansson), iz redova socijaldemokrata, dala je naslutiti da se Arbetsförmedlingenu nije dobro pisalo.
– Čak i nakon eventualnog rebalansa budžeta u aprilu, ne vjerujem da će biti novca kojim bi se nadoknadio ovaj manjak. Stranke s kojima smo ušli u budžetsku koaliciju nemaju tako ambicioznu politiku na tržištu rada i jasno je da će to utjecati i na državni budžet u sljedećim godinama – kazala je Džonson.
Komunikacija s nezaposlenima ubuduće će se voditi putem Skypea
Reforme će ići ponajprije u smjeru digitalizacije te povlačenja Arbetsförmedlingena kao aktivnog aktera u zapošljavanju. Najavljuje se da će se komunikacija s nezaposlenima ubuduće voditi putem Skypea, što znači da učesnici razgovora mogu biti udaljeni i stotinama kilometara. Veću ulogu na tržištu rada trebale bi dobiti privatne firme, a Arbetsförmedlingen bi zadržao kontrolnu funkciju. I dalje će biti zadužen za provođenje mjera poticajnog zapošljavanja, koja se kroz program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa odlučila stimulirati zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih, švedske mjere usmjerene su na mlade bez srednje škole i novopridošle strance.
Stopa nezaposlenosti u Švedskoj trenutno je oko šest posto, s naglaskom na to da su razlike u odnosu na porijeklo velike. Među građanima rođenima u Švedskoj nezaposlenost je samo 3,6 posto (dakle, rade svi koji žele raditi), dok je kod stranaca čak 19,9 posto. U takvim relativno povoljnim tržišnim i ekonomskim uvjetima i švedska javnost i švedski političari (osim stranke Ljevice) smatraju da je vrijeme za reforme koje će Arbetsförmedlingen pretvoriti u bitno manju, jeftiniju i efikasniju ustanovu fokusiranu na rješavanje problema, a ne na posredovanje u zapošljavanju ljudi koji bi i sami bez većih poteškoća pronašli posao.
Sve ukazuje na to da će Švedska uskoro slijediti norveški primjer i krenuti putem spajanja zavoda za zapošljavanje, zavoda za zdravstveno osiguranje i porezne upravu u jednu ustanovu, prenosi “Index“.
