Broj djece koja žive u konfliktnim područjima je zabrinjavajuće visok i u posljednje dvije godine se znatno povećao. 2017. godine je više od 420 miliona djece širom svijeta živjelo u konfliktnim područjima. To znači da je riječ o svakom petom djetetu. Ovo je zaključak istraživanja organizacije “Save the Children” i Instituta za istraživanje mira u Oslu (PRIO).
“Save the Children” konfliktnim područjem smatra svako mjesto prečnika 50 kilometara na kojem se u periodu od godinu dana desila barem jedna borba sa smrtnim ishodom. Inače, prema definiciji ove humanitarne organizacije, djetetom se smatraju sve osobe mlađe od 18 godina.
“Djeca se ciljano ubijaju ili sakate, bivaju regrutovana od strane naoružanih grupa, kidnapovana ili su žrtve se*sualnog nasilja. Osim toga, njihove škole su meta napada, a humanitarna pomoć im je uskraćena”, navode iz ove humanitarne organizacije.
„Patnja ove djece je i dalje nevidljiva iako broj njih koji živi i odrasta u oružanom sukobu nikada nije bio veći”, kaže u intrevjuu za DW Meike Riebau iz njemačkog ogranka organizacije “Save the Children”. Prema njegovoj procjeni je broj maloljetnih žrtava u oružanim sukobima daleko veći: „Bez obzira na ionako zabrinjavajuće visoke brojeve, sumnja se da je broj djece, koja žive u konfliktnim područjima i koje su žrtve, daleko veći”.
Djeca pod kišom metaka
Mnoga djeca u ratnim područjima, kao što je Jemen, su neuhranjena-DW
“Save the Children” navodi da danas daleko više maloljetnih osoba živi u konfliktnim područjima nego što je to bio slučaj na kraju Hladnog rata. Situacija je posebno dramatična u Africi i na Bliskom istoku. U tim područjima između 25 i 40 posto djece živi u konfliktnom području.
Djeca u ratnim zonama su izložena mnoštvu opasnosti: moraju se boriti za svoj život ili da će biti regrutovani kao djeca vojnici. Posebno su ugrožene djevojčice jer je veoma visok rizik da budu se*sualno zloastavljane.
„Nažalost, djeca se svjesno koriste kao vojnici jer je to učinkovita taktika. Poznato je da se na taj način oslabi protivnik. To je zaključak do kojeg se ponovo dolazi u ovom izvještaju”, kaže Meike Riebau. Prema procjenama UNICEF-a širom svijeta postoji i do 250.000 dječaka i djevojčica koji su regrutovani kao djeca vojnici.
Oslabljena infrastruktura u ratnim područjima za djecu predstvaljaju posebnu opasnost. Škole i bolnice su zatvorene, a tu je i neadekvatna opskrba životnim namirnicama. „Znamo da se djeca mlađa od pet godina, ako su duži vremenski period neuhranjena, teško mogu oporaviti i da zauvijek snose posljedice”, kaže Riebau u razgovoru za DW..
Gdje djeca najviše pate?
Prema navodima “Save the Children” djeca koja najviše pate zbog oružanih sukoba žive u Afganistanu, Centralnoafričkoj Republici, Demokratskoj Republici Kongo, Iraku, Maliju, Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu, Siriji i Jemenu. U tim područjima je poginulo i ranjeno mnogo djece, regrutovani su kao vojnici, se*sualno zlostavljani ili kidnapovani. U tim zemljama se vrše napadi na škole i bolnice, a dostava humanitarne pomoći je blokirana.
“Save the Children” navodi da je u navedenih deset zemalja između 2013. i 2017. godine poginulo najmanje 868.000 djece mlađe od pet godina. Djeca su poginula u borbama, terorističkim napadima ili su umrla od indirektnih posljedica rata kao što su glad ili nedostatak zdravstvene zaštite.
Zašto sve više djece živi u ili u blizini ratnih zona? „Ono što smo primijetili je da se priroda sukoba promijenila”, kaže Meike Riebau. „Borbe se sve više vode unutar gradova, a samim time sve više civila i djece često automatski postaju žrtve oružanih sukoba”.
“Save the Children” zbog toga zahtjeva oštrije kontrole i sankcije akterima koji krše međunarodna prava, prije svega prava djece. „Djeca i civili nikada ne smiju biti cilj napada”, kaže Susanna Krüger, rukovodilac njemačkog ogranka organizacije “Save the Children”.
„Prekršitelji moraju snositi odgovornost, a mi moramo uraditi sve kako bi djeca bila bolje zaštićena”.
