U izvještaju savezne vlade o klimatskim promjenama upozorava se da su promjene već očigledne u mnogim dijelovima zemlje i da se predviđa njihovo intenziviranje, prenosi “BBC”.
Kako se navodi, najveću promjenu pretrpio je kanadski Arktik i on će, nastaviti da se zagrijava više nego duplo brže od svjetskog prosjeka, piše “Tanjug”.
U izvještaju se sugeriše da su mnogi viđeni efekti vjerovatno nepovratni i procjenjuje se da se prosječna temperatura u Kanadi godišnje povećavala za 1,7 stepeni Celzijusa od 1948. godine, kada su prvi put zabilježene temperature širom zemlje.
Najveće povećanje temperature bilo je na sjeveru u Kanadskoj preriji i u sjevernom dijelu britanske Kolumbije.
U prosjeku, temperatura u Kanadi se godišnje povećava za 2,3 stepena.
“Dok su i ljudske aktivnosti i prirodne promjene u klimi doprinijele zagrijavanju u Kanadi, ljudski faktor je dominantan. Najvjerovatnije je da je više od polovine primijećenog zagrijavanja u Kanadi proizviod uticaja ljudskih aktivnosti”, piše u izvještaju.
Izvještaj je objavljen nakon što je vlada uvela porez na ugljenik za četiri od 10 kanadskih pokrajina koje nisu uspjele da izrade planove za borbu protiv klimatskih promjena.
Efekti globalnog zagrijavanja uključuju i ekstremnije temperature, a više temperature vazduha mogle bi da znače više toplotnih talasa i veći rizik od šumskih požara i suša u nekim dijelovima zemlje.
U izvještaju se navodi da bi okeani mogli da postanu kiseliji i sa manje kiseonika, što bi moglo da naškodu životu u moru.
Na brzo zagrijavanje u Kanadi uticali su brojni faktori, među kojima su smanjenje snijega i morskog leda, što je povećalo apsorpciju solarne radijacije i uzrokovalo veća zagrijavanja nego u drugim krajevima.
Uprkos sumornim predviđanjima, u izvještaju se ukazuje da bi količina zagrijvaanja mogla da bude ograničena ako se na globalnom nivou preduzme akcija drastičnog smanjivanja emisija ugljenika na nivo blizu nule početkom druge polovine vijeka, kao i znatnog smanjivanja emisija drugih gasova sa efektom staklene bašte.
Kanada je jedna od 200 zemalja koje su potpisale pariski sporazum o klimatskim promjenama, a vlada te zemlje je rekla da će nastojati da smanji emisiju štetnih gasova do 2030. godine do 30 posto.
