Svijet

Utire li Netanyahuov dogovor put za Assadovu stabilizaciju na vlasti

Analitičari smatraju da je došlo do nekog dogovora Putina i Netanyahua kako bi se osigurali interesi Assadovog režima.

Piše: Mohamed Mohsen Watad

Izraelski analitičari slažu se u tome da se rasprava, koja se trenutno vodi u Izraelu nakon što su sirijski zatvorenici pušteni na slobodu kada su ovoj državi predani posmrtni ostaci vojnika Zacharyja Baumela, koji je bio ukopan u blizini Damaska, vodi oko samog odabira vremena za postizanje dogovora, odnosno sedmicu dana uoči izbora za Knesset na kojima je pobjedu odnio izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Osim toga, analitičari smatraju da je Netanyahu donio jednostranu odluku o predaji zatvorenika sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu, u kojoj nisu učestvovali ministri Vlade ili članovi Užeg kabineta izraelske vlade zaduženog za pitanja sigurnosti.

Netanyahu je 4. aprila izjavio da će posmrtni ostaci vojnika Baumela biti vraćeni u Izrael u okviru tajne akcije pod nazivom “Gorko slatka pjesma”, kada je demantirao tvrdnje da je to učinjeno u dogovoru s Assadovim režimom.

Međutim, izraelski list Haaretz naglašava da je Netanyahu postigao tajni dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da nakon pobjede na izborima učini “gest dobre volje” prema sirijskom režimu.

Dobra volja
Izraelske sigurnosne snage obaviještene su o takozvanoj “gesti dobre volje” u njenoj poodmakloj fazi, odnosno o tome da će Netanyahuu osloboditi dvojicu sirijskih zatvorenika iz izraelskog zatvora. Sporazum između Netanyahua i Putina najvjerojatnije je postignut kada su se dvojica čelnika sastala početkom ovog mjeseca u Moskvi kako bi dovršili pitanje predaje posmrtnih ostataka vojnika.

Izraelski analitičari ne isključuju mogućnost da je ideja o oslobađanju sirijskih zatvorenika došla kasnije na zahtjev Rusa, zbog ljutnje koju je pokazao Assadov režim kada su ruske snage ekshumirale posmrtne ostatke Baumela iz groba nedaleko od izbjegličkog kampa Yarmouk, u blizini Damaska, i predale ih Tel Avivu.

Analitičari smatraju da je došlo do sklapanja nekog vida dogovora pod nadzorom Moskve, kojim se utire put za jačanje saradnje i koordinacije između Putina i Netanyahua u Siriji kako bi se osigurali interesi Assadovog režima. Po njihovom mišljenju, “dogovor” je priprema za novu fazu saradnje koja će voditi prema postizanja drugih sporazuma u budućnosti. Također, time se otvara mogućnost za postizanje dogovora između Tel Aviva i Damaska i rješavanje problema između dvije strane uz rusko posredovanje, čime bi se garantirao Assadov ostanak na vlasti.

Krijumčarenje i infiltracija
Prema izraelskim medijima, jedan od oslobođenih zatvorenika je 57-godišnji Zeidan Tawil, rođen u selu Khader, na sirijskom Golanu. Izraelska vojna patrola uhapsila ga je početkom jula 2008. godine, jer se nalazio na nekoliko stotina metara udaljenosti od linije prekida vatre na Golanu. Izraelsko tužilaštvo je optužilo Tawila za krijumčarenje droge, zbog čega je osuđen na jedanaest godina zatvora. Njegova kazna je trebala isteći u julu, kada je trebao biti pušten na slobodu.

Drugi oslobođeni zatvorenik je Hamis Ahmed, 35-godišnji Palestinac, rođen u izbjegličkom kampu Yarmouk u blizini Damaska. Ahmed je bio aktivista Pokreta za nacionalno oslobođenje Palestine (Fatah) a uhapšen je u aprilu 2005. godine pod optužbom da se pokušao infiltrirati u vojnu bazu izraelske vojske na okupiranom Golanu s namjerom da izvede akciju.

Ahmed je osuđen na 18 godina zatvora, a na slobodu je trebao biti pušten 2023. godine. Tokom boravka u izraelskom zatvoru oženio se djevojkom iz Palestine iz okruga Hebron. Vlasti nisu pristale da ga izruče na Zapadnu obalu i predale su ga sirijskom režimu preko Crvenog krsta.

Kompenzacija Assadu
Amos Harel, vojni analitičar izraelskog lista Haaretz, kaže: “Naivno je vjerovati da Putin prije ili kasnije neće zatražiti od Tel Aviva da učestvuje u njegovim humanim gestama. Moskva ne vjeruje u besplatne darove. Rusi su sami diktirali raspored za okončanje dogovora o oslobađanju zatvorenika. Izaslanik Moskve u Siriji Alexander Lavrentiev najavio je taj potez u subotu ujutro”.

Prema vojnom analitičaru, Izraelci su ovu odluku protumačili kao posljedicu Assadovog vršenja pritiska na Putina, koji je pokušao sakriti sramotu nanesenu Assadu. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim premijerom u Moskvi rekao je: “Ovo je bila zajednička operacija u kojoj su učestvovale i sirijske snage”. Time je sirijski režim doveden u neugodan položaj, jer se pokazalo da Tel Aviv i Moskva mogu činiti šta žele na sirijskoj teritoriji. Zbog toga je oslobađanje dvojice sirijskih zatvorenika bilo nužno kao vid kompenzacije Assadu.

Harel smatra da je glavni razlog zbog kojeg se Izrael složio s Putinovim zahtjevom, pored potrebe da održi dobre relacije s Rusijom, zapravo konstantni napor ove države da se pronađu posmrtni ostaci Yehude Katze i Zvija Feldmana, dvojice vojnika nestalih u bitki Sultan Yacoub. Izrael pretpostavlja da su oni ukopani u Siriji, i da će biti potrebna dobra volja Rusije i barem spremnost Sirije da ne ometa proces traganja.

Na kraju zaključuje kako je “oslobađanje sirijskih zatvorenika bio neophodan korak, ne samo za smirivanje Assada, već kako bi se potvrdilo je Moskva posebna adresa na koju se treba obratiti kada se radi o postizanju bilo kojeg drugog dogovora u budućnosti vezano za nestale osobe”.

Tajming i rješavanje pitanja
Shimrit Meir, politička analitičarka i specijalistkinja za arapska pitanja, napisala je članak pod naslovom “Netanyahuov izbor”, objavljen u izraelskom listu Yedioth Ahronoth, gdje preispituje samo vrijeme vraćanja Baumelovih posmrtnih ostataka, što se podudarilo sa održavanjem izbora za izraelski Knesset, ali i kasnije oslobađanje zatvorenika iz Sirije.

“Možemo to opisati kao dogovor ili gestu dobre volje, koja uopće nije loša. Posmrtni ostaci Baumela vraćeni su u Izrael i ukopani uoči izbora, u zamjenu za oslobađanje dvojice sirijskih zatvorenika, od kojih je jedan ionako trebao biti pušten na slobodu za dva mjeseca”, kazala je.

Smatra da, bez obzira na rasprave koje se vode u Izraelu oko “dogovora”, ovaj “gest dobre volje” mogao bi pomoći Izraelu da oslobađanjem sirijskih zatvorenika poduzme daljnje korake u pronalasku nestalih osoba i ratnih zarobljenika. Također, to bi motiviralo sirijski režim da nastavi pružati pomoć Tel Avivu u budućnosti, pored toga što se na taj način radi na izgradnji odnosa s Putinom.

Kada je u pitanju sam odabir vremena za predaju posmrtnih ostataka izraelskog vojnika, i to uoči izbora za Knesset i Netanyahuove pobjede, Meir kaže: “Prošlo je nekoliko sedmica, izbori su riješeni i pokazalo se da postoji cijena i kompenzacija za Baumelove posmrtne ostatke. Moguće je da je sve slučajnost, međutim, vojska nije morala biti prisiljena da požuri izdati odobrenje za ovaj politički potez u tako osjetljivom političkom vremenu. Pogotovo kada je postalo jasno da će većina nejasnih i skrivenih stvari biti otkrivena”, prenosi AJB.

Izvor: Al Jazeera


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh