Konflikt na Kipru nigdje nije tako vidljiv kao u Famagustu, gradiću 80 kilometara udaljenom od Nikozije. Nakon turske invazije 1974. godine je cijela gradska četvrt vojno blokirana: Varosia, grad duhova sa napuštenim hotelima, kinom, bankama i 3.000 malih praznih prodavnica. Nedaleko odavde, unutar starih zidina Famaguste, okupilo se oko 40 mladih kiparskih Turaka. U daljini se čuje glas mujezina koji poziva vjernike na molitvu. Studenti imaju samo jednu temu: evropski izbori.
Niyazi Kızılyürek
Razlog je sastanak sa Niyazijem Kızılyürekom, prvim čovjekom sa sjevera Kipra koji ima realne šanse da dobije mjesto u Evropskom parlamentu. Kızılyürek, inače turskog porijekla, se kandidovao za Evropski parlament ispred najveće opozicione stranke Grka sa Kipra AKEL. Ovako nešto se na Kipru do sada nikada nije dogodilo. Zbog toga kao jedini kandidat posjećuje cijelo ostrvo. „Za mene je ovo prava mogućnost da spojim obje strane.Ja sam jedna vrsta poveznice jer sam oduvijek imao posla sa oba društva”, kaže Kızılyürek. Ovaj 60-godišnjak se godinama zalaže za mir na Kipru, kao profesor, autor i režiser. A sada i kao političar.
Stanovnici sjevernog Kipra su također građani EU
U predizbornim nastupima na sjeveru se radi o reklamiranju njegove stranke. Kızılyürek objašnjava stanovnicima sjevernog dijela Kipra da su i oni dio EU. Na posljednjim izborima za Evropski parlament je na sjeveru Kipra glasalo manje od 2.500 ljudi. Dakle, samo trećina registrovanih birača. „Iskreno rečeno nisam ni znao da nam je dozvoljeno da glasamo i nisam poznavao kandidate”, kaže student biologije Ceyhun Ipekcioglu. „Sada postoji neko ko nas razumije, neko ko razumije mlade i njihove probleme. Želimo biti dio EU”, dodaje njegov poznanik Buse Ozkan.
Sjeverni Kipar zvanično pripada području EU. Međutim, ovdje ne važe evropski zakoni. Turski dio Kipra kao državu priznaje samo Ankara. Bez obzira na to na sjeveru ostrva oko 1.000 kiparskih Turaka posjeduje evropski pasoš. Riječ je o osobama čiji preci potiču sa Kipra. Da bi se ovim ljudila omogućilo glasanje na evropskim izborima je kiparska vlada postavila 50 biračkih mjesta duž zelene linije, tampon zone, koju još uvijek nadgleda oko 1.000 vojnika UN.
Hladni mir
Otkako je Turska prije 40. godina zauzela sjeverni dio Kipra, stanovništvo živi u izolaciji. Granice između sjevera i juga su otvorene tek 2003. godine. Ipak razdvojenost je očigledna: postoje dvije valute, dvije mreže mobilne telefonije i dva jezika. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja je više od polovine stanovnika Kipra za ujedinjenje. Međutim, mirovni proces je prekinut. „Nema nasilja. Ovdje vlada jedna vrsta hladnog mira”, kaže Mete Hatay, naučnik sa Instituta za istraživanje mira Oslo u Nikoziji. „Život se normalno odvija u jednoj sasvim nenormalnoj situaciji. To brine ljude. I dalje nedostaje spoznaja o tome da se nešto pod hitno mora promijeniti”, kaže Hatay.
Esra Aygin više od 20. godina izvještava o konfliktu u njenoj domovini. Sa kandidaturom Niyazija Kızılyüreka se napokon može nešto promijeniti, nada se mlada novinarka sa sjevera Kipra. „Ovdje su ljudi oduvijek vjerovali da kiparski Turčin nikada ne može predstavljati kiparske Grke. Ili ideja da ono što je dobro za sjeverni Kipar, automatski mora biti loše za jug. Niyazi ruši sve tabue. Ako i ne bude izabran on piše istoriju”, kaže Esra Aygin. Međutim, postoje i kritike. S obzirom da je Kızılyürek kandidat stranke sa kiparskog dijela Kipra, neki na sjeveru vjeruju da on neće istinski zastupati njihove interese. Osim toga, njegova stranka prije 15. godina na mirovnim pregovorima nije glasala za Annanov plan koji je trebao ujediniti obje strane.
Uskoro turski u Evropskom parlamentu?
Niyazi Kızılyürek skoro svakodnevno posjećuje razna mjesta kako bi došao do što većeg broja ljudi. Svoju predizbornu kampanju vodi kako na turskom tako i na grčkom jeziku. Za ulazak u Evropski parlament mu je potrebno najmanje 17.000 glasova, sve jedno s koje strane. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja će daleko više birača sa sjevera Kipra izaći na izbore nego što je bilo 2014. godine. Oko 80 posto ispitanih je za Kızılyüreka. „Onaj ko me bude birao, bira ideju”, kaže Kızılyürek. „Glas za mene nije samo glas za nekoga ko želi u Evropski parlament, nego glas za mir, pomirenje i zajednički život.” Za Kızılyüreka to znači i korak u pravcu ravnopravnosti: ako bude izabran, svoje govore u Evropskom parlamentu, želi držati na turskom jeziku, prenosi DW.
