Da bismo razumjeli izraelsko-palestinski sukob, moramo se vratiti više od 70 godina unazad. Nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, Ujedinjene nacije su uz pomoć britanske vlade obavile tzv. premještanje preživjelih europskih Židova na teritoriju Palestine. U narede dvije godine obavljene su deportacije 250.000 Palestinaca. Poljski političar David Ben Gruen 1948. godine proglasio je Državu Izrael i postao prvi premijer.
Danas, Palestinci žive u izoliranom pojasu Gaze i u nekoliko kontinentalnih gradova. U svijetu je preko 5 miliona palestinskih izbjeglica.
“Nema šanse da ćemo se odreći svoje zemlje, to je nemoguće. Neće to učiniti ni buduće generacije, pa makar to značilo skakanje u spostvenu smrt. Ovo je naša zemlja”, poručuje Mohammed Diab, palestinska izbjeglica.
Nazad u današnjicu. Projekti za koje Bijela kuća planira više milijardi dolara sredstava za Palestinu odnosila bi se na oblasti zdravstvene zaštite, obrazovanja, električne energije, vodosnabdijevanja, visoke tehnologije, turizma i poljoprivrede.
“Više od pola sredstava ide na Zapadnu obalu i Gazu, ali ono što također činimo jeste da želimo da stimuliramo Jordan, Egipt i Lebanon u podizanju cijelog regiona na jedan ekonomski način. Izraelska ekonomija već radi odličan posao i pravi odlične rezultate, omogućuju odličan protok sredstava u infrastukturu, obrazovanje…Ako se potrudimo zajedno da izgradimo ekonomiju i otvorimo radna mjesta, tada mislimo da će nestati i konflikt”, tvrdi Jared Kushner, savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše “N1“.
