Njihov sastanak na samitu G-20, u Osaki, u Japanu, bio je prvi od kada je specijalni američki istražitelj zaključio da je Moskva u velikoj mjeri ometala kampanju pred predsjedničke izbore u SAD-u 2016., piše “Beta”.
Opozicione Demokrate na Capitol Hillu ubrzo su kritikovale predsjednika, rekavši da on time baca svjetlo na rusko uplitanje u američke izbore 2016. godine. To je bio prvi sastanak dvojice lidera, pošto je specijalni advokat Robert Mueller rekao da, mada je utvrdio da se Moskva miješala, on nije mogao da utvrdi i postojanje kriminalne zavjere Rusije i kampanje Trumpa o tome.
Epizoda sa Putinom na samitu Grupe 20 u Osaki je izvještače podsjetila na jedan od najvažnijih trenutaka Trumpove posete Helsinkiju, u Finskoj, jula 2018. godine, gdje naglašeno nije opominjao Putina zbog uplitanja u izbore i nije podržao ocjene američkih obavještajnih službi o postupanju njegovog ruskog kolege.
Trump i Putin su danas razmijenili kratke izjave, a prvi put su se sastali od Helsinkija. Kada je novinar pitao Trumpa da li bi upozorio Putina da se ne miješa u američke izbore 2020. godine, Trump je odgovorio: “Naravno!“.
Zatim se okrenuo Putinu i “šaljivo” rekao: “Ne miješaj se u izbore!“, a zatim to i ponovio pokazujući prstom na Putina, koji se također smijao.
Vođa Demokrata u Senatu, Chuck Schumer je rekao da se Trumpova “šala” u stvari odnosi na Ameriku, a da je “Putin jedini koji se smije“.
“Predsjednik Trump u osnovi daje Putinu zeleno svjetlo za miješanje (na američkim izborima) 2020. godine“, objavio je Schumer.
Njujorški poslanik Demokrata Hakeem Jeffries, član Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, izjavio je da miješanje u izbore “nije smješno“.
Trump je međutim rekao da uživa u “veoma, veoma dobrom odnosu” s Putinom i da će “mnoge pozitivne stvari proizaći iz toga“.
Kremlj kaže da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Rusiju iduće godine kako bi zajedno obilježili 75. godišnjicu savezničke pobjede u Drugom svjetskom ratu. Putin je u više navrata odbacio zaključak Muellerovog izvještaja da se Rusija sistemski uplela u izbore u SAD-u 2016. godine, rekavši za FT ove sedmice da je to “mitsko mješanje“.
Dok je Trump odavno dao prednost uspostavljanju bliskih ličnih veza s Putinom, njegova administracija je pojačala sankcije i druge pritiske na rusku državu.
Sjedinjene Države i Rusija su na suprotnim stranama eskalirajuće krize s Iranom, koji je prošle sedmice oborio američku bespilotnu letelicu.
Na samitu u novembru prošle godine u Argentini, Trump je otkazao sastanak s Putinom zbog ruske zapljene dva ukrajinska broda i zarobljavanja njihovih posada u Azovskom moru. Iako su te posade i dalje u pritvoru, Trump je odlučio da u odnosima s Putinom krene naprijed danas na sastanku u Osaki.
Oni su najavili povlačenje iz ključnog sporazuma o kontroli naoružanja, Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa, iz 1987. godine. Taj sporazum ističe ovog ljeta, što izaziva strahovanje od nove trke u naoružanju. Bijela kuća je poslije sastanka u petak u Osaki objavila da su se Trump i Putin složili da nastave razgovor o “modelu kontrole naoružanja 21. vijeka“, u koji Trump kaže da treba uključiti i Kinu.
Pored Irana, dvojica lidera razgovarala su i o Siriji, Venecueli i Ukrajini. SAD i Rusija su i o tim temama na suprotnim stranama. Ali, u pozadini odnosa SAD-a i Rusije ostaje miješanje Moskve u američke izbore 2016. godine.
Michael McFaul, koji je bio američki ambasador u Rusiji u vrijeme Baracka Obame, napisao je da je Trumpovo ponašanje “deprimirajuće“. “Trumpovo divljenje i popuštanje Putinu je tako bizarno“, napisao je on i dodao: “Ne mogu da se sjetim nijednog jedinog interesa SAD-a koji je unaprijeđen Trumpovim ponašanjem“.
