Istodobno pokazuju da se poznati povijesni događaji poput “malog ledenog doba” ne mogu usporediti s nivoom globalnog zatopljenja viđenog u proteklom stoljeću, javlja BBC.
Istraživanje pokazuje da je trenutni nivo zatopljenja viši nego ijedan ranije zabilježen.
Znanstvenici kažu kako je ovo pokazatelj da mnogi od argumenata koje su ranije koristili klimatski skeptici više ne vrijede.
Klimatska historija svijeta
Znanstvenici dijele klimatsku povijest svijeta iz posljednjih nekoliko stoljeća u nekoliko velikih era, od “toplog rimskog razdoblja” koje je trajalo od 250. do 400. godine naše ere kada je vrijeme diljem Europe bilo neobično toplo, do “malog ledenog doba” i opadanja temperatura od 14. stoljeća nadalje.
Neki su ove događaje smatrali dokazima da se svijet zagrijavao i hladio u više navrata kroz stoljeća te da je zatopljenje prisutno od Industrijske revolucije samo dio tog procesa i nije razlog za brigu.
Nova istraživanja su ozbiljno uzdrmala valjanost ove teze.
Znanstveni timovi rekonstruirali su klimatske uvjete od posljednjih 2000 godina koristeći se pokazateljima klimatskih promjena poput godova, koralja i jezerskih taloga. Došli su do zaključka da se ništa od navedenog nije dogodilo na globalnoj razini.
Također su ustvrdili da je “malo ledeno doba” bilo najjače na području Tihog oceana u 15. stoljeću, a u Europi u 17. stoljeću, piše Index.
Ranija razdoblja velikog porasta ili pada temperatura nikad nisu zahvatila više od polovice zemaljske kugle u isto vrijeme.
“Toplo srednjovjekovno razdoblje” koje je trajalo od 950. do 1250. nije zahvatilo više od 40 % Zemljine površine.
Ljudsko djelovanje uzrok dosad neviđenih promjena
Današnje zatopljenje prisutno je u pak u ogromnoj većini našeg planeta.
“Najtoplije razdoblje u protekla dva tisućljeća bilo je u 20. stoljeću i zahvatilo je 98 % planeta”, stoji u jednome od izvješća.
“Ovo pruža konkretne dokaze da je globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem prouzročilo nikad ranije viđene promjene ne samo u porastu temperatura, već i u njegovom prostornom razmještaju u proteklih 2000 godina”, dodano je.
Znanstvenici tvrde da su u razdobljima prije moderne industrijske ere glavni uzrok zatopljenja bili vulkani te da nema dokaza o ikakvom utjecaju zračenja Sunca na temperature na Zemlji.
Trenutno razdoblje nadmašuje prirodnu varijabilnost, tvrde znanstvenici.
“Iz instrumentalnih podataka, a isto tako i rekonstrukcija vidimo da nivo zatopljenja u novije vrijeme nadmašuje isti uzrokovan prirodnim čimbenicima”, tvrdi dr. Raphael Neukom sa Sveučilišta u Bernu.
Iako cilj istraživanja nije bio dokazati da je glavni uzrok današnjeg zatopljenja ljudsko djelovanje, njegovi pronalasci bez sumnje pokazuju da je to ovdje slučaj.
“U istraživanju se nismo bazirali na pronalasku uzroka globalnog zatopljenja, budući da smo to uradili mnogo puta i dokazi uvijek pokazuju da je riječ o djelovanju čovjeka na klimu”, tvrdi dr. Neukom.
“Naša istraživanja samo su pokazala da prirodni čimbenici sami po sebi nisu mogli uzrokovati globalno zatopljenje na ovoj razini, bilo da je riječ o porastu temperatura, bilo o prostornom razmještaju”, dodao je.
Mišljenja drugih znanstvenika
Drugi znanstvenici nisu krili svoju impresioniranost kvalitetom novih studija.
“Napravili su istraživanje diljem planeta rabeći više od 700 izvora iz posljednjih 2.000 godina; koristili su se koraljima, jezerima i instrumentalnim podacima”, izjavila je prof. Daniela Schmidt sa Sveučilišta u Bristolu.
“Pri tomu su bili pažljivi u svojim procjenama; kvaliteta i količina podataka ovdje su velika prednost. Nevjerojatno”, dodala je.
Znanstvenici tvrde da će ovo istraživanje bitno doprinijeti opovrgavanju teza koje su proteklih desetljeća iznijeli mnogi poricatelji globalnog zatopljenja.
“Ovo istraživanje bi konačno trebalo uvjeriti sve poricatelje globalnog zatopljenja da se ono čemu svjedočimo u najnovije vrijeme ne može smatrati dijelom prirodnog klimatskog ciklusa”, izjavio je prof. Mark Maslin s University Collegea u Londonu.
Istraživanje je objavljeno u časopisima Nature i Nature Geoscience.
U Evropi padaju apsolutni temperaturni rekordi
Apsolutni temperaturni rekordi srušeni su jučer u Belgiji i u Nizozemskoj, a danas se u zapadnoj Europi pritisnutoj žegom očekuje daljnji porast temperature.
Na jugu Nizozemske, u Gilze Rijenu izmjereno je 38,8 Celzijevih stupnjeva, što je najviše dosad. Zadnji rekord zabilježen 1944. bio je 38,6 stupnjeva, objavio je nizozemski Kraljevski meteorološki zavod (KNMI).
I u Belgiji, gdje je zbog vrućine prvi put oglašen “crveni” alarm, srušen je povijesni rekord s 38,9 Celzijevih stupnjeva izmjerenih u Kleine-Brogelu, na sjeveroistoku zemlje, što je “najviše od početka mjerenja 1833.”, istaknuo je David Dehenauw, glavni prognostičar u Kraljevskom meteorološkom zavodu (IRM).
Najgore tek dolazi
No najgore tek dolazi jer meteorolozi najavljuju porast temperature do petka. Pariz će u četvrtak najvjerojatnije premašiti rekord iz 1947. kada je izmjereno 40,4 stupnja.
U Francuskoj je “narančasti” alarm, oglašen za velik dio teritorija, povišen u “narančasti” na sjeveru zemlje, pa tako i u prijestolnici.
“Ovo je prvi put da toplinski val zahvaća sjever naše zemlje gdje stanovnici nisu navikli na takvu vrućinu”, istaknula je ministrica zdravstva Agnes Buzyn. “Zato vas molim da udvostručite pažnju”, dodala je.
U više francuskih gradova je u utorak srušen apsolutni temperaturni rekord, napose na jugozapadu.
U Njemačkoj je za čitavu zemlju izdano upozorenje zbog vrućine. U 14.30 sati Bonn je bio najtopliji s 38,7 stupnjeva. Jezera i rijeke privukli su velik broj kupača pa se od utorka navečer utopilo troje ljudi.
U četvrtak se očekuje porast temperature do 41 stupanj, pa će tako pasti rekord od 40,3 stupnja koliko je 2015. izmjereno u Bavarskoj.
Historijski rekordi i u Velikoj Britaniji
I Velika Britanija će “najvjerojatnije potući rekord zabilježen u srpnju, 36,7 stupnjeva, a postoji i mogućnost rušenja apsolutnog temperaturnog rekorda od 38,5 stupnjeva”, objavila je britanska meteorološka služba (Met Office).
Londonska policija je u srijedu priopćila da traga za trima osobama koje se vode kao nestale a kupale su se u Temzi.
I Luksemburg koji očekuje temperature više od 35 stupnjeva, objavio je u srijedu da je izdao crveni alarm.
U Italiji su vlasti u srijedu također oglasile najviši, treći stupanj opasnosti od toplinskog udara za pet gradova – Bolzano, Bresciju, Firencu, Perugiju i Torino.
Napokon, za polovinu Švicarske je oglašen narančasti stupanj opasnosti od toplinskog udara i državna meteorološka služba predviđa “veliko otapanje snijega na planinskim vrhuncima” gdje će izoterma 0 Celzijevih stupnjeva u srijedu prolaziti na neuobičajeno velikoj visini od 4.800 m, što je više od najvišeg vrhunca u zemlji.
Pet smrti u Francuskoj
U srijedu se vlak Eurostar na putu iz Belgije prema Londonu pokvario, pa su putnici ostali zarobljeni.
Francuski mediji prenose da je pet smrti potencijalno povezano s toplinskim valom.
Vlasti su izdale crveni alarm, najvišu razinu upozorenja, za regiju Pariza i 19 drugih francuskih departmana, pozvavši na “potpuni oprez”.
