Šest godina nisu razgovarali jedni s drugima. U utorak ove sedmice su se prvi put sastali predstavnici Irana i Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) kako bi razmotrili osjetljivu situaciju u Perzijskom zaljevu.
Posljednjih godina je došlo do zahlađenja u odnosima dvije zemlje. Posljednje četiri godine UAE se u Jemenubore na strani Saudijske Arabije protiv Huta, koje s druge strane Iran podržava. Zbog toga konflikta su UAE 2016. godine smanjile svoje diplomatske veze sa Iranom.
No napokon se situacija smirila. UAE su povukle hiljade vojnika iz Jemena. U Abu Dabiju postoje sumnje u svrsishodnost rata, kaže Elizabeth Dickinson, glavna analitičarka Međunarodne krizne grupe za Arapski poluotok. Iran se, kako ona kaže, u rat uključio sa znatno manjim angažmanom nego Saudijska Arabija i UAE i u financijskom i u humanitarnom smislu. “Iran je strateški u mnogo povoljnijoj situaciji”, kaže Dickinson.
S obzirom na ovaj odnos snaga UAE su se povukle, kaže Dickinson. Istodobno se, kako kaže ona, vlada Emirata željela naoružati za moguću eskalaciju u Hormuškom moreuzu.
Upozorenje na moguću eskalaciju
Odkako su SAD izašle iz sporazuma sa Iranom o atomskom programu najvažniji saveznik Ujedinjenih arapskih emirata – Saudijsko kraljevstvo – u sukobu sa Iranom je veoma čvrsto na strani SAD. Nakon nekoliko okršaja – između ostalih nakon, kako se sumnja, iranskog napada na više naftnih tankera, američkog obaranja jedne iranske bespilotne letjelice i iranskog zapljenjivanja jednog britanskog naftnog teretnog broda- situacija je vrlo napeta. Lako bi moglo doći do eskalacije, upozorio je nedavno njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. “Napetosti su u međuvremenu toliko velike, da moramo strahovati, da bi nepredviđeni događaji, koji se ne mogu locirati, vrlo brzo mogli voditi reakciji koja bi mogla prouzrokovati spiralu nasilja”, rekao je Heiko Maas.
U UAE se očito slažu sa ovom procjenom. Već u maju je ministar vanjskih poslova UAE, Abdullah bin Zayed Al Nahyan, naglasio neophodnost postojanja sporazuma. “Da bi on bio uspješan, njegove potpisnice moraju biti zemlje regiona”, rekao je on.
Sporazum sa Iranom je neophodan, kaže i politolog Abdul Khaliq Abdullah, bivši savjetnik prijestolonasljednika Abu Dabija i sadašnji profesor na Univerzitetu Abu Dabi. Dodaje i da se sporazum međutim mora razlikovati od prethodnog, biti obavezujući, strog i sveobuhvatan. “Kako bi se postigao jedan takav sporazum sve zemlje regiona moraju biti partneri – posebice susjedi Irana – kao što su Emirati i Saudijska Arabija”. Takav sporazum, kako kaže Abdullah u razgovoru za DW, je međutim teško postići. Jer, Emirati su se već založile za to, ali Iran se protivi, prenosi DW,
Nova distanca ka Saudijskoj Arabiji?
Sudeći po pisanju medija arapskih zaljevskih zemalja postoji još jedan motiv zbog kojeg predsjednik UAE, Khalif bin Zayid Al Nahyn, kreće putem pomirenja. To je povlačenje trupa Emirata iz Jemena. “Ukoliko one naime ostanu u zemlji, UAE bi ne samo tamo, već i u vlastitoj zemlji mogle snažnije doći na metu Irana. Napetosti u Hormuškom moreuzu su pokazale koliko je ranjiva tamošnja infrastruktura, kao primjerice plovidba. Osim toga Emirati ne žele biti dovedeni u usku vezu sa Saudijskom Arabijom ako se Kraljevstvo nađe na meti Amerike”, navodi se u jednoj analizi izraelskog lista Haaretz.
Zaista bi američki Senat mogao odlučiti da uvede sankcije Saudijskoj Arabiji zbog sumnje na počinjene ratne zločine u Jemenu kao i zbog ubistva novinara Jamala Khashoggija. K tomu se mora dodati da su Emirati i Saudijska Arabija djelomice uvečene u rat u Jemenu, kaže Emily Dickinson. “UAE se nikada nisu sasvim mogle pomiriti sa svojom ulogom na tom prostoru. Tu ulogu one žele što je prije moguće ponovo smanjiti”, kaže Dickinson.
Dugoročni cilj pregovori
Veze sa Saudijskom Arabijom su ipak i dalje dobre, kaže politolog Abdul Khaliq Abdullah. To posebno važi za politiku prema Iranu: “Između Rijada i Abu Dabija, s obzirom na iranske prijetnje, ne postoje razlike. Obje države su suglasne u tome da je Iran destablizirajući faktor za sigurnost i stabilnost u Perzijskom zaljevu i na Bliskom istoku”, kaže on. Pregovori su, smatra Abdullah, važni. “No biti će potrebne dugotrajne sankcije dok Iran ne bude spreman sjesti za pregovarački stol”, kaže Abdullah.
Zbog napete situacije su, čini se, obje strane u Perzijskom zaljevu spremnije na razgovor. Stanje se očito čini toliko delikatnim da države razmatraju zaokret od vojnih ka diplomatskim sredstvima.
