“To mogu biti, da, može biti, iako to ne tvrdim, kriminalne akcije tih ‘NVO-ovaca’ da bi okrenuli pažnju protiv mene, protiv brazilske vlade. To sa čime smo mi suočeni je rat“, rekao je Bolsonaro novinarima.
Broj šumskih požara u Brazilu je od početka godine porastao za 83 posto u odnosu na čitavu 2018., saopšteno je. Taj rast je bio posebno alarmantan u saveznim državama koje su potpuno ili djelimično u amazonskoj prašumi, kao što je na primjer država Mato Groso, sa 13.682 požara. To je porast od 87 posto u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Nije moguće procijeniti ukupnu veličinu prostranstva zahvaćenog šumskim požarima u Amazonu, ali snimci koji se šire društvenim mrežama pokazuju čitava područja prašume prekrivena dimom i vatrom. Bolsonaro nije pružio nikakve dokaze za svoje insinuacije na račun nevladinih organizacija, ali je objasnio da one “osjećaju nedostatak novca” poslije suspenzije sredstava za očuvanje prašume.
Nevladinim organizacijama je povučeno finansiranje. One su dobijale 40 posto subvencija iz inostranstva. To više ne dobijaju. Ukinute su i državne subvencije. Bolsonaru je čudno i to što su požari izbili na “strateškim lokacijama“.
“Čak ni vi ne biste mogli da snimate na svim mjestima na kojima gori i šaljete snimke u inostranstvo. Sve navodi na pomisao da su oni otišli tako da bi snimali požare. Osjećam da je tako“, rekao je on novinarima.
Požare u Amazonu obično izazivaju tehnike krčenja šume kojima se zemljište pretvara u poljoprivredno ili stočarsko ili se raščišćavaju zone na kojima je drveće već nestalo, i to obično tokom sezone suše koja se završava za dva mjeseca. Bolsonaro je na meti mnogobrojnih kritika naučnika, konzervacionističkih nevladinih organizacija i urođeničkog stanovništva zbog podrške koju pruža razvoju ekonomskih aktivnosti u zaštićenim zonama, prije svega poljoprivredi i rudarstvu.
Dva glavna donatora Fondova za Amazon, Norveška i Njemačka, nedavno su suspendovale subvencije tim fondovima zbog Bolsonarove politike u oblasti zaštite životne sredine, piše “Beta”.
