“Očekujemo prisustvo 40 inostranih delegacija, oko 250 gostiju iz cijelog svijeta, među njima predsjednike, premijere, predsjednike parlamenata, ministre spoljnih poslova, ministre odbrane, a također i izaslanike evropskih kraljevskih porodica. Na Trgu Pilsudskog govore će održati predsjednici Poljske, Njemačke i SAD-a”, rekao je novinarima šef kancelarije poljskog predsjednika Kšištof Ščerski.
Poljska konzervativna stranka koja je na vlasti Pravo i Pravda odabrala je format obilježavanja izbijanja posljednjeg svjetskog rata u krugu današnjih saveznika iz NATO i Evropske unije, kako bi izbegli predsjednika Rusije koji na ovu godišnjicu, za razliku od prethodne okrugle, nije pozvan.
Zbog ranijih sporova oko obilježavanja te godišnjice na poluostrvu Vesterplate sa vlastima Gdanjska gdje vlada poljska opozicija, i zbog Donalda Trumpa, centralna svečanost je premještena prvi put iz Gdanjska u Varšavu.
Šef kancelarije poljskog predsjednika rekao je novinarima da će “Sjećanje i upozorenje” biti glavni motiv govora predsjednika Poljske, Njemačke i SAD-a u Varšavi, a naći će se i na prigodnom zvonu koje će biti poklonjeno gradu Vjelunj.
“Poruka godišnjice treba da bude upozorenje za budućnost u međunarodnim odnosima. Da sećanje na Drugi svetski rat bude upozorenje za savremeni svet da se granice ne menjaju silom, da se paktovi ne sklapaju iza leđa i na štetu drugih država, da se ne popušta pred agresivnim potezima nekih zemalja zbog toga da se produži mir, što kasnije donosi još gori ratni požar”, rekao je Ščerski.
Prethodno će zajedno nemački predsednik Frank Valter Štajnmajer i predsednik Poljske Andžej Duda u svitanje 1. septembra odati poštu civilnim žrtvama Drugog svetskog rata u gradu Vjelunj u centralnoj Poljskoj, koji su Hitlerovi avioni ratnog vazduhoplovstva prvo bombardovali u 4.40 ujutru, dok je gradić spavao, iznenada, dok još Nemačka nije objavila rat Poljskoj.
Tri četvrtine Vjelunja ostalo je u ruševinama, bombardovane su i bolnica i sinagoga, a u bombardovanju je, kako najčešće navode istoričari, jer preciznog spiska nema, poginulo oko 1.200 ljudi.
“Vjelunj je bombardovan među prvima, sasvim bespomoćni, nevini grad bez ikakvog vojnog ili strateškog značaja. Da pokažu da je rat totalni, bombardovana je bolnica, crkva, sinagoga, samo da se zaseje teror i započne totalni rat”, kazao je Ščerski.
Prije 10 godina, na 70. godišnjicu izbijanja Drugog svetskog rata Vladimir Putin, tada premijer, bio je jedini od 20 pozvanih predsjednika vlada kome je pripala čast da se na poluostrvu Vesterplate obrati Evropljanima.
Putin je tada pozvao i ostale zemlje Evrope da osude svoje grehe i zločine prošlosti i dogovore sa nacistima, isto onako kako je to učinila Rusija osudom pakta Ribentrop-Molotov o nenapadanju između Hitlerove Njemačke i Staljinovog Sovjetskog saveza.
Putin je također podsjetio na strahovitu cijenu kojom je plaćena pobjeda u ratu, posebno u njegovoj zemlji, pošto su, kako je naglasio, čitavu polovinu od 50 miliona poginulih predstavljali građani Sovjetskog Saveza.
“Samo oslobađanje Gdanjska odnijelo je živote 53.000 vojnika Crvene armije. Za oslobađanje Poljske živote je položilo čak 600.000 crvenoarmejaca”, rekao je tada Putin, prenosi “Beta”.
