Ne pokazujući znakove da želi smiriti eskalaciju tenzija koju je u petak potaknuo napad u Iraku na Sulejmanija, jednog od najutjecajnijih Iranaca, Donald Trump zaprijetio je Iranu na Twitteru.
Napisao je kako Teheran “veoma smiono govori o napadu na američke ciljeve”, te da je Washington odredio “52 iranske mete” od kojih su neke veoma važne za Iran i njegovu kulturu.
Te će mete biti “pogođene vrlo brzo i vrlo žestoko”, napisao je američki predsjednik velikim slovima.
“SAD ne želi više prijetnji”, rekao je i dodao kako 52 mete predstavljaju 52 američkih taoca u američkom veleposlanstvu u Teheranu 1979. godine.
Američke snage ubile su Kasema Sulejmanija na Trumpovu zapovijed u petak u blizini bagdadske zračne luke. U istom napadu ubili su i čelnika proiranske iračke paravojske Abu Mahdija al-Muhandisa.
Iranske prijetnje
Iranci su ranije u subotu objavili kako će zbog napada kazniti Amerikance gdje god im budu u dosegu.
“Hormuški tjesnac od ključnog je značaja za Zapad i velik broj američkih razarača i ratnih brodova onuda prolazi… Iran je odavno identificirao ključne američke mete u regiji…u našem su dosegu nekih 35 američkih meta, kao i Tel Aviv”, poručio je general Golamali Abuhamzeh, spomenuvši i mogućnost napada na brodove u Zaljevu.
Odgovor “osovine otpora” koja podržava Iran najavio je i libanonski Hezbolah.
London je u subotu objavio kako će britanska mornarica štititi brodove koji plove pod njezinom zastavom kroz Hormuški tjesnac, najvažniji prolaz na svijetu za trgovinu naftom. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u subotu je najavio da će pokušati izravno razgovarati s Iranom kako bi se smanjile napetosti.
Maas je otkrio kako je u kontaktu s britanskim i francuskim kolegom, šefom Europske unije za vanjsku politiku Josepom Borrellom i američkim ministrom Mikeom Pompeom.
Britanski šef diplomacije Dominic Raab u četvrtak će se susresti s Pompeom, a ranije u tjednu s francuskim i njemačkim kolegom, objavilo je ministarstvo.
Protesti
Bijela kuća je u subotu službeno obavijestila Kongres o napadu na Sulejmanija. Mnogi demokrati u tom tijelu kritizirali su američkog predsjednika jer nije zatražio odobrenje niti obavijestio Kongres o napadu.
Obavijest je poslana pod zakonom iz 1973., nazvanog War Powers Act, koji od vlade zahtijeva da obavijesti Kongres unutar 48 sati od provedbe vojne akcije. Trumpova vlada treba objasniti okolnosti, ovlasti pod kojima je napad izveden te očekivan raspon i trajanje vojne operacije.
Verzija poslana Kongresu je povjerljiva te se ne zna hoće li Bijela kuća objaviti i javnu verziju, rekao je jedan od zaposlenika tog tijela, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Demokratska predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi kazala je kako obavijest Bijele kuće otvara ozbiljna pitanja o odabiru trenutka, opravdanju i prirodi vladine odluke o napadu.
Demokratski senator Tim Kaine u petak je predložio mjeru kojom bi se za daljnje američko djelovanje protiv Irana trebala održati rasprava i glasovanje u Kongresu.
U subotu su se u SAD-u i zapadnim državama održali prosvjedi protiv američkog napada. Nekoliko stotina prosvjednika je na njujorškom Times Squareu stiglo s natpisima “prestanite bombardirati Irak” i “ne ratu i sankcijama nad Iranom”, prenosi Dpa.
Oko dvjesto ljudi okupilo se ispred Trump Towera u Chicagu, a u Philadelphiji je svoje nezadovoljstvo došlo iskazati oko 500 ljudi. Antiratna okupljanja održala su se i u Berlinu i kanadskim gradovima Torontu i Ottawi, prenosi “Hina”.
