Jens Holm i Hakan Svenneling, obojica članovi Švedske ljevičarske stranke, izjavili su u ponedjeljak da je Thunberg “naporno radila na tome da ubijedi političare da otvore oči pred klimatskom krizom te je i njena akcija za poštivanje Pariškog sporazuma doprinos izgradnji mira“, prenosi AP.
Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine zahtijeva od bogatih i siromašnih zemalja da poduzmu akciju kako bi suzbili porast globalnih temperatura koje tope ledenjake, podižući nivo mora i mijenjajući obrazac padavina. Od vlada zahtijeva nacionalne planove za smanjenje emisija kako bi ograničili porast globalne temperature, piše “Fena”.
Sedamnaestogodišnja Thunberg je poznata po tome što je ohrabrivala učenike da ne idu na nastavu kako bi se pridružili protestima u kojima se traži brže reagovanje na klimatske promjene, a taj pokret se proširio širom svijeta.
Ona je osnovala pokret “Petak za budućnost” koji je inspirirao brojne akcije mladih širom svijeta.
Po pravilu, bilo koji poslanik neke države može da nominira nekoga za Nobelovu nagradu za mir, kao što su to učnila tri norveška poslanika prošle godine koji su nominovali Tunberg.
Prijedlozi za Novelovu nagradu primani su do 1. februara.
U 2019. godini Thunberg je bila među četvero l dobitnika nagrade za pravo života, poznate i kao “alternativni nobel”, a proglašena je i za “Osobu godine” časopisa Time.
