Za to bi moglo da postoji nekoliko razloga.
Pod stablima trešanja u avenijama i parkovima u Japanu korona-virus je i ovog vikenda bio bar naizgled daleko. Ljudi su sjedili u hladovini, na pikniku, pili pivo i fotografisali se. #Hanami, tradicija posmatranja trešnjinog cvijeta, za nas Japance najvažnija je stvar u godini#, kaže jedan radnik u parku Ueno u Tokiju, piše “Deutsche Welle“.
Kontrast u odnosu na Evropu ne može biti veći. Japan je do sada prijavio oko 1.600 osoba zaraženih korona-virusom, preminule su 52. Brojke bi morale da budu daleko veće, jer je Japan gusto naseljen, ima veliki broj starijih ljudi i veoma tijesne kontakte sa susjednom Kinom. U januaru je 925.000 Kineza doputovalo u Japan, u februaru ih je bilo samo 89.000. Uprkos tome, vlada u Tokiju preduzela je odgovarajuće mjere. Premijer Šinzo Abe naredio je da se dvije sedmice uoči praznika zatvore škole, a sve manifestacije su otkazane. Istovremeno, prodavnice i restorani ostali su otvoreni, a samo manji broj Japanaca radi od kuće.
Nepovjerenje u vladu zbog Fukušime
Slabo širenje virusa Covid-19 u početku je izazvalo sumnju da se istina zataškava. “Na početku nuklearne katastrofe u Fukušimi vlada nije htjela da prizna topljenje nuklearnih štapova, tako da danas vlada veliko nepoverenje prema zvaničnim podacima”, kaže sociologinja Barbara Holthus iz Njemačkog instituta za japanske studije u Tokiju.
Iako ima kapacitet za dnevno uradi 6.000 testova, Japan je do pretprošle sedmice uradio samo 14.000 – 20 puta manje nego u Južnoj Koreji, koju je pandemija korona-virusa teško pogodila. “Ispituju se samo pacijenti s najtežim simptomima”, kaže virolog Masahiro Kami s Instituta za istraživanje medicinskog upravljanja.
Politikolog Koiči Nakano smatra da je premijer Abe do posljednjeg trenutka želio da Japan bude sigurna zemlja kako ne bi izgubio Olimpijske igre. One su u međuvremenu ipak otkazane.
Stručnjaci pri japanskom Ministarstvu zdravlja takve kritike kategorički odbacuju: testovi se ne obavljaju po čitavoj zemlji zato što se naglasak stavlja na mjesta gdje bolest najčešće izbija. Tako je npr. nakon izbijanja zaraze u jednoj osnovnoj školi na sjeveru ostrva Hokaido donesena odluka da se tamo sve škole zatvore i da se proglasi vanredno stanje. Nakon tri sedmice virus je prestao da se širi.
“Mali broj testova trebalo bi da omogući da medicinska sredstva ostanu dostupna za teže infekcije”, kaže njemački politikolog Sebastijan Maslov sa univerziteta u Tokiju.
Naklon umjesto rukovanja
Poznavaoci prilika u Japanu ukazuju na još neke specifičnosti. Prvo, naklonom se smanjuje rizik od infekcije, nema rukovanja niti ljubljenja u obraz. Takođe, stanovništvo se od ranog djetinjstva disciplinovano pridržava elementarnih higijenskih pravila. “Pranje ruku, ispiranje grla sredstvom za dezinfekciju, ali i nošenje maski dio su naše svakodnevice, za to nije potreban korona-virus”, kaže jedna Japanka, inače majka dvoje djece. Zato je od februara bilo lako preći na anti-infekcijski modus. Otada su na ulazima u sve prodavnice i druge ustanove postavljena sredstva za dezinfekciju ruku. Nošenje maski postalo je građanska dužnost.
Još prije novog korona-virusa, u Japanu je godišnje korišćeno 5,5 milijardi maski za lice, dakle 43 maske po osobi. Potražnja za zaštitnim maskama toliko je porasla da ih je u prodavnicama ponestalo. Nove količine prodaju se racionalizovano, ispred prodavnica ljudi strpljivo stoje u redovima. Mnoge prodavnice nude komade tkanine i filtere za kafu s uputstvima za izradu sopstvenih maski.
“Japanci su očigledno dobro shvatili da infekcija može da prođe i bez simptoma”, kaže njemački poslovni čovjek Mihael Paume, koji već dugo živi u Japanu. “Stavite masku kako biste zaštitili druge i kako sami ne biste drugima prenijeli viruse.”
Maske su se i ranije nosile
Čini se da masovna upotreba zaštitnih maski u Japanu usporava širenje virusa. To ukazuje nagli pad broja oboljelih od gripa u sedam sedmica od epidemije Sars-CoV-2. “Maske smanjuju prenos kapljica i aerosola s virusnim materijalom”, potvrdilo je ranije pet zapadnih ljekara u svojoj naučnoj studiji. Među njima su Fabijan Svar iz istraživačke grupe ‘Cezar’ iz Bona, kao i Matijas Samvalda s Medicinskog fakulteta u Beču. Dakle, osim držanja odstojanja od drugih ljudi i pranja ruku, zaštita za usta i nos mogla bi da igra važnu ulogu u usporavanju širenja virusa. “Mali broj infekcija u zemljama poput Japana to je dokazao”, istaklo je pet naučnika.
S obzirom na taj uspjeh, japanski premijer Abe ipak nije proglasio vanredno stanje, a Japanci su se malo po malo vratili u svakodnevicu. Škole polako počinju da rade, a đaci u njima sjede na odgovarajućoj udaljenosti i u provetrenim učionicama. Otvoreni su i prvi zabavni parkovi. Ipak, vlada i dalje strahuje od eventualnog drugog talasa zaraze. Zato bi početkom nove školske godine, početkom aprila, mogle da počnu da rade samo škole u područjima u kojima nema oboljelih. Veće manifestacije još uvijek se ne održavaju.
Fokus je sada stavljen na opasnosti od ljudi iz inostranstva. Nakon Južnokorejanaca i građani zemalja EU nemaju pravo ulaska u Japan. U zemlju mogu da uđu samo oni koji imaju dozvolu boravka u Japanu, ali moraju da najprije provedu 14 dana u karantinu. Prema nezvaničnim informacijama, vanredne mjere su za sada ograničene do kraja aprila.
