Premijerka Danske Mete Frederiksen prije nekoliko dana donijela je odluku po kojoj je zemlja ukinula mjere blokade države kako bi se spriječilo širenje koronavirusa.
Djeca u Danskoj su poslije malo više od mjesec dana krenula u školu, a navikavanje na novonastalu situaciju zahtjevalo je prilagođavanje. Ta skandinavska zemlja postala je jedna od najboljih primjera pravovremenog i adekvantnog odgovora na epidemiju COVID-19.
Situacija u Danskoj se drastično promijenila na bolje u posljednjih mjesec dana. Ljudi se uglavnom pridržavaju propisanih mjera, a postoji manja napetost na ulicama. Prema posljednjim podacima, u toj državi je registrovano 7.515 zaraženih korona virusom, dok je 364 osoba umrlo, a Danska je uspjela da “spoljšti” krivu virusa i uspije da u namjeri da ukine mjere blokade zemlje. Postavlja se pitanje kako je to uspjela.
Brzo zatvaranje zemlje
Kada je Frederiksen 11. marta na konferenciji za medije rekla da će država biti zatvorena, jedina evropska zemlja koja je u tom trenutku to učinila je bila Italija, koja je u tom periodu bila u opštem haosu zbog velikog broja zaraženih i umrlih od korona virusa. Danska je do tada zabilježila 500 zaraženih i nije imala smrtnih ishoda, ali je odlučila da brzo zatvori zemlju, što je prema mišljenju stručnjaka najviše uticalo da ta zemlja uspije da “smiri” epidemiju.
– Nalazimo se na nepoznatom terenu. Ovo će imati velike posljedice, ali alternativa bi bila mnogo gora. U normalnim okolnostima, vlada ne bi donijela ovakve mjere a da unaprijed nema već određena rješenja, ali se nalazimo u vanrednoj situaciji – rekla je tada Frederiksen.
Ljudi u Danskoj tih dana bili su u panici, građani nisu znali kako da se postave, a kao posljedica histerije i straha, rafovi prodavnica su bili prazni jer su ljudi manično kupovali hranu i kućne potrepštine.
Međutim, nešto više od mjesec dana kasnije, mjere su se prema podacima isplatile, te je zemlja odlučila neka ograničenja da ukine.
– Mislim da je Vlada Danske željela radije da reaguje ranije i da žali kasnije ukoliko bi se ispostavilo da to nije pravilno rješenje, nego da reaguje previše kasno. Sudeći po brojevima inficiranih i onih koji su primljeni u bolnice, mislim da smo već prošli vrh epidemije, barem u ovom talasu. Ne bih da se hvalimo, ali bili smo prilično efikasni u spriječavanju širenja korona virusa u ovom trenutku – kazao je profesor virologije na Univerzitetu Kopenhagen, Alan Randrup Tomsen.
Strahovali zbog Išgla
Početkom marta, broj mogućih zaraženih iz ski odmarališta Išgl u Austriji, jedno od žarišta korona virusa, alarmirao je nadležne u Danskoj, posebno kada je otkriveno da je veći broj inficiranih dolazio odatle, nego što su to bile osobe koje su stigle u zemlju iz Italije.
– Danska je shvatila da ne može da se osloni na informacije koje je dobijala od evropskih komiteta, zato što je sistem onoliko dobar koliko su to njegovi podaci i rezultati testiranja. Ako ne testirate u zemlji, ona nemate epidemiju iako je u realnosti vjerovatno imate – kazao je urednik rubrike zdravlja u danskom listu “Politiken”, Lars Igum Rasmusen.
Vlada je odreagovala brzo, zatvorila je škole, biznise, masovna okupljanja ljudi, kao i granice, što je uticalo na to da se u velikoj mjeri spriječi širenje virusa, piše “Telegraf“.
