Dok je veći dio Evrope prošlog mjeseca uveo stroga ograničenja u javnom životu kako bi zaustavio širenje koronavirusa, Švedska je odlučila ići drugačijim putem. Nije krenula u karantenu niti nametala stroge politike socijalnog distanciranja. Umjesto toga, izbacila je dobrovoljne, temeljene na povjerenju, mjere.
Savjetovala je starijim osobama da izbjegavaju socijalni kontakt i preporučila ljudima da rade od kuće, redovno peru ruke i izbjegavaju putovanja. No, granice i škole za mlađe od 16 godina i dalje su otvorene.
Takav pristup naišao je na oštre kritike 22 ugledna švedska naučnika koji su u listu “Dagens Nyheter” napisali da su vlasti u javnom zdravstvu propale i pozvale političare da krenu s oštrijim mjerama. Razlog za to je visoki broj smrtnih slučajeva koronavirusa u domovima za starije i opća stopa smrtnosti u Švedskoj, na milion stanovnika, koja je veća od stope susjednih zemalja.
Dobrovoljne mjere
Prema posljednjim podacima Švedska ima 15.322 oboljela, 1765 preminulih osoba od čega ih je 185 umrlo u posljednja 24 sata što je najveći porast u jednom danu od izbijanja epidemije. Oporavljenih je 550, a broj smrtnih slučajeva na milion stanovnika 175. Istovremeno testirali su skoro 75 hiljada ljudi.
Anders Tegnel (Tegnell), epidemiolog Švedske agencije za javno zdravstvo, ključan je čovjek u toj priči. Za časopis “Nature” govorio je o švedskom pristupu.
– Ovo nije bolest koja se može zaustaviti ili iskorijeniti, barem dok se ne proizvede cjepivo. Moramo pronaći dugoročna rješenja koja održavaju raspodjelu infekcija na pristojnoj razini. Ono što svaka država pokušava učiniti je razdvojiti ljude, koristeći mjere koje imamo i tradiciju koju moramo provoditi. I zato smo se odlučili nešto drugačije postupiti. Švedski zakoni o zaraznim bolestima uglavnom se temelje na dobrovoljnim mjerama – na individualnoj odgovornosti. Jasno piše da građanin ima odgovornost da ne širi bolest. To je srž od koje smo započeli, jer ne postoji velika pravna mogućnost zatvoriti gradove u Švedskoj koristeći sadašnje zakone. Karantin se može razmotriti za ljude ili male prostore, poput škole ili hotela. Ali zakonski ne možemo u karantin staviti geografsko područje – pojasnio je Tegnel.
Upitan na čemu je zasnovan takav pristup kazao je da je teško je govoriti o historijskim znanstvenim osnovama strategije s obzirom na vrstu bolesti, jer o njoj se ne zna puno i uči se o njoj iz dana u dan.
– Po mom mišljenju, grad u karantinu i zatvaranje granica – ništa za to nema znanstvenu osnovu. Pogledali smo nekoliko zemalja Evropske unije kako bi utvrdili jesu li objavile bilo kakvu analizu učinaka tih mjera prije nego što su pokrenute, a nismo vidjeli gotovo ništa. Zatvaranje granica, prema mom mišljenju, smiješno je, jer COVID-19 postoji u svakoj evropskoj državi sada. Imamo više briga zbog kretanja unutar Švedske – pojasnio je Tegnel.
Na pitanje kako švedska agencija za javno zdravstvo donosi odluke otkrio je da se oko 15 ljudi iz agencije sastaje svakog jutra i ažurira odluke i preporuke nakon analize podataka. Uz to dva puta sedmično razgovaraju s regionalnim vlastima.
– Velika debata s kojom se trenutno suočavamo je oko domova za starije osobe gdje smo zabilježili veliki broj slučajeva koronavirusa. Zbog toga je švedska smrtnost veća u usporedbi s našim susjedima. Istraga je u toku, jer moramo shvatiti koje preporuke nisu slijeđene i zašto – kazao je Tegnel.
Psihičko i fizičko zdravlje
Odgovarajući na kritike da im je pristup previše opušten i da riskiraju živote ljudi više nego što je potrebno naveo je da to nije tačno.
– Došlo je do povećanja, ali ono nije dramatično. Naravno, idemo u fazu epidemije u kojoj ćemo u sljedećih nekoliko sedmica vidjeti puno više slučajeva – više ljudi u jedinicama intenzivne njege – ali to je kao u svakoj drugoj državi. Nigdje u Evropi nije se uspjelo znatno usporiti širenje.
Što se tiče škola, uvjeren sam da će ostati otvorene na nacionalnoj razini. Nalazimo se usred epidemije i prema mom mišljenju nauka pokazuje da zatvaranje škola u ovoj fazi nema smisla. Morate zatvoriti škole prilično rano u epidemiji da biste postigli učinak. U Štokholmu, koji ima većinu slučajeva Švedske, sada smo blizu vrha krivulje, tako da je u ovoj fazi zatvaranje škola besmisleno. Nadalje, mlađe generacije su od velike važnosti za psihičko i fizičko zdravlje nacije – pojasnio je.
Upitan misli li da je njihov pristup uspješan kazao je da je prerano dati odgovor na to.
– Svaka zemlja mora dostići ‘imunitet krda’ na ovaj ili onaj način. Dovoljno je signala koji pokazuju kako možemo razmišljati o imunitetu krda, o ponovnoj pojavi. Dosad je globalno prijavljeno vrlo malo slučajeva ponovne infekcije. Koliko će trajati imunitet krda ne znamo – naglasio je i priznao da su podcijenili probleme u domovima za starije i nemoćne i kako se mjere u njima primjenjuju.
– Trebali smo to temeljitije kontrolirati. Suprotno tome, zdravstveni sistem, koji je pod neobičnim pritiskom, ipak je uvijek bio ispred krivulje – kazao je Tegnel.
Unatoč tome zadovoljan je sa strategijom i putem kojim su krenuli.
– Znamo da je COVID-19 izuzetno opasan za vrlo stare ljude, što je naravno loše. Ali gledajući pandemije, postoje puno gori scenariji od ovog. Većina problema koji trenutno imamo nisu zbog bolesti, već zbog mjera koje se u nekim sredinama ne primjenjuju pravilno: smrt među starijim ljudima je ogroman problem i borimo se žestoko. Štaviše, imamo podatke koji pokazuju da su epidemija gripe i zimski norovirus neprestano padali ove godine, što znači da naše socijalno distanciranje i pranje ruku djeluju. Naša strategija imala je pravi učinak – zaključio je Tegnel, prenosi “Avaz“.
