“Mislim da države još nisu ni svjesne što ih čeka, u pogledu budućnosti društva, države, ekonomije, biznisa… Mnogi toga još nisu svjesni. Mračne snage izlaze iz tla širom Evrope. A to je, smatram, doista opasna posljedica ove pandemije”, upozorava švedski epidemiolog.
Švedski model borbe protiv pandemije koronavirusa drukčiji je od svih u Evropi i svijetu, država je izbjegla potpunu karantenu, a broj zaraženih trenutačno stagnira. “Novi list” je razgovarao s jednim od glavnih stručnih savjetnika švedske Vlade te ujedno i jednim od najistaknutijih evropskih epidemiologa, prof. dr. Johanom Gieseckeom.
Privukao je pažnju javnosti tvrdnjom da je COVID-19 blaga bolest slična gripi, te da će stopa smrtnosti na kraju iznositi oko 0,1 posto, a rezultati biti slični za sve zemlje.
Dok su ga, kako kaže prije mjesec dana novinari iz drugih država s kojima je razgovarao proglašavali ludim, optuživali da švedski pristup ubija starije, zadnjih desetak dana sve ga više zovu zato što ih zanima švedski model.
“Imamo nekoliko karantena, život ne funkcioniše posve normalno, ali to nije stvar vladine naredbe. Objasnili smo ljudima kakva je to bolest, kako se trebaju zaštititi, i oni to poštuju. Ljudi nisu glupi, ni u Švedskoj, a ni u Hrvatskoj. Ako im kažete što je dobro za njih, ako im to objasnite, oni će vas poslušati”, kaže Johan Giesecke.
Većina restorana u Stockholmu je zatvorena, ali ne zato što je vlada tako rekla, nego su vlasnici sami odlučili zatvoriti svoje objekte jer nemaju gostiju. “Ljudi su u svojim kućama. Ako odete u centar Stockholma u subotu navečer oko devet sati, nećete sresti mnogo ljudi jer su oni većinom kod kuće, ne idu bakama i djedovima s malom djecom… Ako im objasnite što nije dobro činiti, oni će to razumjeti. Ne trebate policiju na ulicama. Ne trebate zakone, niti stroge mjere. Ljudi nisu glupi”, ponavlja Giesecke.
Otvoreni vrtići i osnovne škole
U Švedskoj je na snazi “mini-lockdown” koji nije naložila vlada, nego je to posljedica epidemioloških preporuka poput socijalne distance i pojačane higijene koje ljudi dosljedno poštuju. Nisu zatvoreni dječji vrtići i osnovne škole, kako bi gospodarstvo i javne službe mogli funkcionirati.
Gimnazije i fakulteti su zatvoreni, a učenici i studenti slušaju online nastavu. “Zatvorili smo gimnazije i fakultete jer su polaznici dovoljno stari da razumiju što mogu, a što ne. S mlađom djecom je puno teže. I još jedna stvar: djeca u dobi do 10 godina trebaju nekog da ih čuva. Ako sve zatvorite, tko će ih čuvati? Najvjerojatnije majka. No ako ona radi u bolnici, izgubit ćete tako pola zdravstvenog osoblja”, kaže Giesecke.
Prema njegovu mišljenju, švedski recept je primjenjiv svuda i disciplinirano ponašanje Šveđana nema mnogo veze s kulturološkim specifičnostima te zemlje. Isti bi rezultati, uvjeren je, bili i u Hrvatskoj, Engleskoj, Španjolskoj, da su te države primijenile isti model. To što bi negdje možda u prosjeku bilo nešto više svojeglavih, po njemu nije razlog za neuspjeh, piše Novi list. “Dok većina radi ono što ste preporučili, dobro je. To ne mora biti 100 posto ljudi, 90 posto bit će dovoljno”, kaže.
Predimenizioniran strah od koronavirusa
Giesecke smatra da je strah od koronavirusa predimenzioniran. Činjenica je, kaže, da virus ubija mnoge, ali stvar je u tome da će se jako malo ljudi tako teško razboljeti. Većina će razviti blage simptome bolesti, ili ih uopće neće imati.
“Mnogo je više ljudi u Europi zaraženo koronavirusom nego što znamo. Moja je procjena da je u Švedskoj bilo zaraženo oko 500.000 ljudi, što je oko pet posto stanovništva. Serološki testovi u Švedskoj se još nisu provodili među stanovništvom. Sad se polako kreće u to testiranje koje pokazuje koliko je virus doista zahvatio stanovništvo jer se, kao i u Hrvatskoj, čekalo da se serološkim testovima podigne kvaliteta. Ona još nije na visokoj razini”, smatra švedski epidemiolog.
Na pitanje kako se u Švedskoj nose s brojkom od više od 2000 smrti od COVIDA-19, te nisu li uz potpunu karantenu mogli spasiti na stotine života, odgovara: “Možda. Ali u Švedskoj imamo manje smrti nego što ima Velika Britanija, Španjolska, Belgija, a te države imaju snažne karantene”, podsjeća Giesecke.
Imunitet krda prije drugog vala
Drugi val epidemije u Švedskoj uopće ne očekuju. “Očekujemo da ćemo do jeseni imati imunitet velikog dijela stanovništva i nećemo više imati rast broja oboljelih. Preko ljeta očekujemo da ćemo imati prisutnost virusa, ali ujesen nećemo imati drugi val. Do rujna ćemo imati kolektivni imunitet”, uvjeren je.
“Demokratska smo zemlja. Ljudi imaju pravo na svoje mišljenje. Smatram da radimo dobru stvar, ne slažemo se svi oko toga, ali to je normalno”, komentira Giesecke koji kaže kako većina njegovih kolega dijeli njegovo mišljenje, i to izvan granica Švedske.
S tvrdnjom da je švedski model neosjetljiv i neetički, jer se na neki način žrtvuje najosjetljiviji dio populacije, Giesecke se uopće ne slaže. “Ljudi će umrijeti i u drugim zemljama. Veliki je problem, međutim, što se nijedna zemlja nije dobro pripremila da zaštiti starije, svuda je infekcija prodrla u domove za starije”, dodaje.
Pokazivanje moći političara
Na pitanje kako se dogodilo da je samo jedna država u Europi odabrala drukčiji put koji se, barem kako sada stvari stoje, pokazao relativno uspješnim, kaže da je razlog tome jer su političari odlučili pokazati snagu, odlučnost i sposobnost za borbu. Kao najbolji primjer tome navodi Aziju, gdje su na ulice izašli čak i tenkovi da bi prskali tlo klorom.
“Sprejati ulice klorom? Virus umire na ulici za dvije sekunde. Ako kihnete i on padne na tlo, za minutu ga više nema. Dakle, to je potpuno beskorisno, služi jedino pokazivanju snage. Vlasti su tamo htjele pokazati narodu da rade nešto, pokazati svoju snagu. Poruka je bila – mi smo vlast, pobrinut ćemo se za vas”, kaže.
Hrvatski stručnjaci su pogriješili?
Kao i u Švedskoj, u Hrvatskoj je vlast poslušala stručnjake. No, njihov je stručni stav drukčiji i podržava karantenu kao jednu od mjera borbe protiv koronavirusa. “Mislim da vam vaši stručnjaci daju pogrešan savjet”, komentira Giesecke. Europa je, tvrdi, napravila pogrešku, i platit će cijenu za to. “Možda nešto naučimo za idući put, jer pandemija će biti još”, dodaje.
“Mislim da države još nisu ni svjesne što ih čeka, u pogledu budućnosti društva, države, gospodarstva, biznisa… Mnogi toga još nisu svjesni. Ono čega se najviše bojim je da će antidemokratske snage nabujati u mnogim zemljama. Orban je danas doživotni diktator u vašem susjedstvu, a to bi se moglo dogoditi i u drugim zemljama. Mračne snage izlaze iz tla diljem Europe. A to je, smatram, doista opasna posljedica ove pandemije”, upozorava švedski epidemiolog.
Ne preporučuje karantenu za drugi val
Upitan što bi preporučio za drugi val epidemije, koji se očekuje najesen ili na zimu, Giesecke kaže da nam ne bi nikako preporučio ponovnu karantenu. “Pobrinite se da zaštitite starije i bolesne, to je važno. A mlade ne treba štititi, neka izlaze, neka uživaju. Njih ne treba štititi, pustite neka se bolest širi”, kaže.
“Dobit ćete svoju smrtnost kad prekinete karantene i krenete s otvaranjem. Ljudi koji bi umrli sada, umrijet će kad ih prekinete. Ako se virus vrati najesen, ne znam hoćete li to uspjeti prevenirati. Vjerujem da će ova epidemija biti gotova do Božića, a za nove lijekove i cjepiva protiv koronavirusa trebat će jedno dulje vrijeme. Cjepiva će na kraju biti uzaludna”, odgovara na pitanje Novog lista što bi bilo da nismo uveli karantene ako je u protekla dva mjeseca bilo 200.000 smrtnih slučajeva u Europi.
