Švedske vlasti su uvele određena ograničenja kako bi smanjile stopu rasta infekcije, kao što su zabrana javnih okupljanja sa više od 50 ljudi, zatvaranje barova, uvođenje daljinske nastave za srednjoškolce i studente, ali nije bilo strogih kontrola, novčanih kazni, niti intervencija policije.
Mnogi restorani i dalje rade, mada u njima ima malo gostiju, djeca nižih razreda i dalje idu u školu, a, za razliku od susjedne Norveške i nekih azijskih zemalja, Švedska nije uvela aplikaciju za praćenje kretanja, izbjegavši ugrožavanje privatnosti i lične autonomije građana, piše “Blic“.
Prema projekciji Andersa Tegnela, glavnog epidemiologa švedskog Instituta za javno zdravlje, Stokholm bi mogao da stekne kolektivni imunitet već ovog mjeseca, a matematičar Univerziteta u Stokholmu Tom Briton izračunao je da bi imunitet od 40 posto bio dovoljan da se zaustavi širenje virusa u tom gradu, a to bi moglo da se desi do sredine juna.
Iako Švedsku u nekim krugovima hvale zbog toga što je uspjela da održi bar donekle normalno stanje u ekonomiji i zadrži stopu smrtnosti po stanovniku na nižem nivou nego Belgija, Francuska, Italija, Holandija, Španija i Velika Britanija, drugi je kritikuju zbog toga što nije uspjela da zaštiti starije stanovništvo i imigrante.
Ljudi u staračkim domovima čine više od 50 posto smrtnih slučajeva od Covid-19 u Švedskoj, čemu je, prema Tegnelovim riječima, djelimično doprinijela činjenica da ustanove nisu dovoljno brzo primjenile osnovne mjere zaštite, kao što je nošenje maski. I među imigrantima ima nesrazmjerno mnogo umrlih, uglavnom zbog toga što su siromašniji i rade u uslužnom sektoru, gdje daljinski rad naprosto nije moguć.
Švedske vlasti, međutim, tvrde da će, na kraju, stopa smrtnosti u toj zemlji biti niža u odnosu na druge krajeve svijeta. Kada najveći dio svijeta bude suočen s drugim smrtonosnim talasom epidemije, Švedska će ono najgore imati za sobom.
Švedska je uspjela da ojača imunitet mladih i zdravih, dakle, osoba koje su izložene najmanjoj opasnosti od komplikacija Covid-19, i istovremeno smanji stopu smrtnosti. Odjeljenja intenzivne njege nisu pretrpana, a bolničko osoblje nije bilo prinuđeno da preuzima dodatnu brigu o djeci zato što vrtići i osnovne škole rade.
Mnoge druge zemlje sada podražavaju švedski model: Danska i Finska su otvorile osnovne škole, Njemačka je otvorila manje prodavnice, Italija će uskoro otvoriti parkove, a Francuska planira da dozvoli otvaranje pijaca i manjih muzeja, škola i vrtića.
Za to postoje dobri razlozi, jer će proći nekoliko godina prije nego što budu svedeni računi, tj. prije nego što se utvrdi ukupan broj smrtnih slučajeva, bankrotiranih preduzeća, otkaza, samoubistava, ljudi sa psihičkim problemima, gubitaka u BDP i investicijama, te drugih troškova prouzrokovanih ne samo virusom, već i mjerama za njegovo suzbijanje, piše “Forin afers”. Jasno je, međutim, da će ti troškovi biti ogromni.
Prema procjenama OECD, svaki mjesec mjera borbe protiv pandemije oslabiće ekonomije naprednih država za dva posto, a zemlje poput Francuske, Njemačke, Italije, Španije, Velike Britanije i SAD u roku od godinu dana mogu očekivati pad ekonomije za više od 25 posto.
Zemlje koje ukidaju restrikcije mogu da uče i na švedskim greškama: maske i druga zaštitna oprema treba da budu dostupne u staračkim domovima, a veći akcenat treba staviti na zaštitu zaposlenih u uslužnom sektoru. Međutim, najvažnije je da se pomogne najrizičnijim kategorijama da ostanu bezbjedne i da se klone opasnosti, umjesto da se “zaključavaju” čitava društva.
