“U konačnici to nije međunarodno pitanje. To je pitanje nacionalnog suvereniteta”, rekao je Cavusoglu za mrežu NTV odgovarajući na pitanje hoće li ona biti otvorena za islamski obred.
Aja Sofija upisana je na UNESCO-ov popis svjetske baštine, no strogi tumači islamske vjere odavna traže da današnji muzej ponovno postane džamija.
U maj su se u Aji Sofiji održale molitve na godišnjicu Osmanskog osvajanja tadašnjeg Konstantinopolisa 1453., a danas Istanbula.
“Neki krugovi izvan turske nacije ne mogu se pomiriti s time kome pripada Aja Sofija, pa čak i Istanbul, i to danas, 567 godina nakon osvajanja”, rekao je.
“Važno je što turski narod želi”, dodao je Cavusoglu držeći dokument iz 1462. u kojem stoji da je Aja Sofija upisana kao džamija.
Za mnoge Turke današnji status Aje Sofije simbol je sekularnog ustava zemlje. Crkvu su izgradili Bizantinci, a Osmansko carstvo pretvorilo ju je u džamiju da bi 1935. postala muzej.
Službena Atena osuđuje korištenje nekadašnjeg sjedišta Grčke pravoslavne crkve u vjerske svrhe.
Cavusoglu odbacuje “lekcije iz Grčke” i upozorava da je Atena danas jedina prijestolnica u Europi u kojoj nema džamije.