Na milion stanovnika Švedska je imala 40 posto više umrlih od Amerike, 12 puta više od Norveške, sedam puta više od Finske i šest puta više od Danske, a ekonomski efekti labavih epidemioloških mjera bili su minimalni.
Odluka Švedske da se s pandemijom koronavirusa bori na svoj način imala je za rezultat veliki broj smrtnih slučajeva, a pride je privreda svakako pretrpjela štetu. Otkako se korona virus pojavio u Europi, ova skandinavska zemlja je privukla pažnju svijeta insistirajući na svom eksperimentu na otvorenom. To je natjeralo svjetsku javnost da se zapita štA se dogodi kada vlada u pandemiji dopušta da se život odvija nesmetano, kao i u uobičajenim okolnostima.
Evo što se dogodilo: Ne samo da je umrlo hiljade ljudi više nego u susjednim skandinavskim zemljama koje su se odlučile na mjere karantina, nego je i švedska ekonomija prošla tek malo bolje od njihovih, kako prenosi “Njujork Tajms”.
“Bukvalno nisu dobili ništa. Sami su sebe ranili, a bez ekonomske koristi”, objašnjava Džejkob F. Kirkgard sa Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson u Vašingtonu.
Rezultati švedskog modela vide se i van granica ove države. Naime, u SAD je nekolicina država na nagovor predsjednika Donalda Trampa izbjegala “zaključavanje” ili su prerano ukinule restriktivne mjere pod pretpostavkom da će to podstaknuti ekonomski oporavak i omogućiti ljudima povratak na radna mjesta, u prodavnice i restorane. S druge strane u Velikoj Britaniji premijer Boris Džonson, koji je čak bio i hospitalizovan zbog Kovida-19, tek je prošlog vikenda otvorio pabove i restorane.
BEZ RAVNOTEŽE IZMEĐU LJUDSKIH ŽIVOTA I OČUVANJA PRIVREDE
Ono što je zajedničko svim tim pristupima jeste pretpostavka da svaka vlada mora da pronađe ravnotežu između spašavanja života i očuvanja radnih mjesta. Međutim, otužni rezultati Švedske – veća smrtnost i gotovo jednaka ekonomska šteta kao i u susjednim zemljama koje su sprovele restriktivnije mjere – sugerišu da je navodni izbor između života i radnih mjesta lažan, piše “Njujork Tajms”.
Neuspjeh u sprovođenju socijalne distance istovremeno može ljude koštati i života i radnih mjesta. Švedska je polagala nade u razboritost svojih građana izbjegavajući da donese restriktivne mjere. Vlada je dopustila da restorani, teretane, trgovine, igrališta i većina škola ostanu otvoreni. S druge strane, Danska i Norveška su uvele stroge karantene, zabranile veća okupljanja i zatvorile prodavnice i restorane.
VISOKA STOPA SMRTNOSTI, A BEZ EKONOMSKIH REZULTATA
Više od tri mjeseca kasnije Švedska, prema podacima SZO, broji 5.420 umrlih od korona virusa. To možda ne zvuči strašno u poređenju sa više od 129.000 umrlih Amerikanaca, ali Švedska je zemlja sa samo 10 miliona stanovnika. Na milion ljudi Švedska je imala 40 posto više smrtnih slučajeva od SAD, 12 puta više od Norveške, sedam puta više od Finske i šest puta više od Danske. Tek sada na površinu isplivavaju podaci da je Švedska, iako je omogućila svojoj privredi da nesmetano funkcioniše, ipak pretrpjela štetu koja joj ugrožava poslovanje i smanjuje privredni rast gotovo jednako kao i u pomenutim državama u okruženju.
Ukratko, Švedska je imala znatno višu stopu smrtnosti, a pritom nije ostvarila očekivane rezultate u oblasti privrede. Naime, korona virus se ne zaustavlja na državnim granicama, pa uprkos odluci vlade da dozvoli normalno odvijanje domaće privrede, švedske kompanije našle su se u istim okolnostima kakve su i drugim zemljama izazvale recesiju. A Šveđani su na strah od virusa odgovorili smanjenjem potrošnje. Sve to nije smanjilo broj smrtnih slučajeva, ali je smanjilo pad poslovnih aktivnosti.
“Švedski proizvodni sektor se ugasio kada su svi ostali u lancu nabavke proglasili karantin. To je bilo sasvim za očekivati”, kaže ekonomski analitičar Kirkegard, dodajući i da se čudi da je švedska vlada istrajala u svom modelu uprkos očiglednim znacima da od toga nema nikakvih ekonomskih dobitaka.
REZULTAT – SAMO U PRVA 3 MESECA PANDEMIJE
Za razliku od Švedske, Norveška je brzo reagovala i nametnula stroge restriktivne mjere, ali je rano počela i da ih ublažava, čim se širenje virusa usporilo. Sada Norveška očekuje brži ekonomski oporavak, a tamošnja vlada predviđa da će pad privrede biti niži od očekivanog.
“Njujork Tajms” piše kako se stiče utisak da je u poređenju sa ostalim skandinavskim zemljama, švedski model davao rezultate samo u prva tri mjeseca pandemije. Ipak, ti rezultati su anulirani kada je pandemija uticala na globalnu ekonomiju, a Šveđani sami smanjili potrošnju.
Istraživanja su pokazala da se u Danskoj, pod strogim epidemiološkim mjerama, potrošnja građana smanjila za 29 posto, dok je u Švedskoj, gdje su mjere bile ili sasvim opuštene ili ih nije bilo, pad potrošnje bio tek nešto manji nego u Danskoj – 25 posto, prenosi “Žena“.
