Dok vladini podaci, do kojih je došao BBC, pokazuju da je do 20. jula gotovo 42.000 ljudi umrlo od posljedica infekcije COVID-19, tamošnje Ministarstvo zdravstva prijavilo je 14.405 slučajeva.
Broj ljudi za koje se zna da su zaraženi također je gotovo dvostruko veći od službene brojke: 451.024, naspram 278.827. prijavljenih.
Iran je najteže pogođena država Bliskog istoka, a u posljednjih nekoliko sedmica pretrpio je drugi nagli porast broja slučajeva. Prva smrt u Iranu od COVID-19 zabilježena je 22. januara, prema medicinskim podacima koje dobio BBC. Ali, prošlo je više od mjesec dana prije nego je i službeno prijavljen prvi slučaj koronavirusa.
Od izbijanja virusa u Iranu, mnogi promatrači sumnjali su u službene brojke. Došlo je do nepravilnosti u podacima na nacionalnoj i regionalnoj razini, a statističari su pokušali dati alternativne procjene. Ministarstvo zdravstva ranije je priopćilo kako su izvještaji ove zemlje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji o broju slučajeva koronavirusa i smrti “transparentni” i “daleko od bilo kakvih odstupanja”.
No, informacije koje je dobio BBC od anonimnog izvora otkrivaju da su iranske vlasti izvijestile o znatno nižim dnevnim brojevima novozaraženih iako su zabilježili sve smrtne slučajeve. To sugerira da su slučajevi namjerno zataškani. Anonimni izvor rekao je da su te podatke podijelili s BBC-jem kako bi “iznijeli istinu na vidjelo” i okončali “političke igre” zbog epidemije.
Podaci koje je dobio BBC uključuju detalje o dnevnim prijemima u bolnice širom Irana, uključujući imena, dob, spol, simptome, datum i dužinu razdoblja provedenih u bolnici.
Podaci otkrivaju da Teheran ima najveći broj smrtnih slučajeva. Čak 8.120 ljudi je u glavnom gradu Irana umrlo od Covida-19 ili sličnih simptoma. Grad Qom, početni epicentar virusa u Iranu, najgore je proporcionalno pogođen, s 1.419 smrtnih slučajeva. To je jedna smrt od COVID-19 na svakih 1000 ljudi. U cijeloj zemlji je 1.916 umrlih državljana Irana, a to ukazuje na nerazmjerni broj smrtnih slučajeva među migrantima i izbjeglicama, koji su većinom iz susjednog Afganistana.
Početni porast smrtnih slučajeva veći je od podataka koje je dalo Ministarstvo zdravstva, a do sredine marta bio je pet puta veći od službenog broja. Mjere zaključavanja bile su uvedene tokom praznika Nowruz (iranska Nova godina) krajem treće sedmice u martu, a tada je došlo pada slučajeva i smrti. Ali popuštanjem lockdowna, slučajevi su ponovno porasli nakon kraja maja.
BBC također podsjeća kako dužnosnici iranskog Ministarstva zdravstva na početku same pandemije u januaru nisu priznali niti jedan slučaj koronavirusa u zemlji. Zapravo do prvog priznanja, 19. februara, 28. dana od prvog slučaja, već su 52 osobe umrle od posljedica virusa. Zviždači ovog ”poricanja” vlasti bili su liječnici koji su BBC-ju rekli da je Ministarstvo zdravstva bilo pod pritiskom sigurnosnih i obavještajnih tijela u Iranu, piše “Jutarnji“.
U početku nisu imali pribor za testiranje, a kad su ih nabavili, nisu ga koristili dovoljno široko. Položaj sigurnosnih službi bio je ne priznati postojanje koronavirusa u Iranu”, rekao je liječnik pod pseudonimom Pouladi.
Sumnja se da su vlasti htjele zataškati koronavirus jer su smatrale da će to oštetiti već nestabilnu političku situaciju. Početak epidemije podudarao se s obljetnicom Islamske revolucije 1979. godine i s parlamentarnim izborima, a vrhovni vođa Ali Hamenei optužio je neke da žele koristiti koronavirus da potkopaju izbore. Čak i prije pandemije Iran je proživio nekoliko vlastitih kriza. Najviše su na njih utjecale sankcije SAD-a koje su dovele do rasta cijena goriva i građanskih nemira te su snažno pogodile ekonomiju.
U trenutku kada je zemlju zahvatila pandemija, iransku vladu brinula je činjenica kako bi takva situacija mogla potaknuti nove nemire u zemlji. Lakše je bilo prikriti činjenice nego se suočiti s pandemijom koja je oduzela živote, navodi BBC.
“Oni koji su doveli zemlju do ove tačke ne plaćaju cijenu. Siroti ljudi u zemlji i moji siromašni pacijenti plaćaju cijenu svojim životom”, rekao je Pouladi.
