Kaiser Health News i Guardian nedavno su otkrili da je u SAD-u od Covida-19, koji su dobili na poslu, umrlo najmanje 922 medicinskih sestara, tehničara i liječnika koji su radili sa zaraženima. Sad otkrivaju da su ih bolnice prisiljavale da rade bolesni. Medicinska sestra, koju je intervjuirao Guardian, radila je u bolnici u New Jerseyju kad je početkom travnja, u doba eksplozije Covida-19 u tom dijelu SAD-a, dobila obavijest da njen test pokazuje da je zaražena i da mora u karantenu od dvije sedmice, prenosi “N1“.
Samo 20 minuta poslije nazvao ju je iz bolnice njen pretpostavljeni i kazao joj da joj bolnica poručuje da se na posao može vratiti u roku od dva dana. “Spavala sam 20 sati dnevno”, opisivala je koliko je bila slaba. Kašljala je, imala proljev, mučnine, povraćala je, kao i niz drugih simptoma Covida-19. Jedino nije imala temperaturu.
“Želite mi reći da zato što nemam temperaturu, vi mislite da je sigurno da idem skrbiti o pacijentima?”, pitala je medicinska sestra svog šefa.
A on joj je rekao: “Da.”
Bez obzira na to što se tada još smatralo da je povišena temperatura obavezan simptom, glavno pravilo javnih zdravstvenih i epidemioloških službi bilo je da se ljudi ostanu doma ako se osjećaju bolesnima.
Mnoge bolnice, klinike i druge zdravstvene institucije, piše Guardian, pritiskale su radnike koji su već imali Covid-19 da se vraćaju na posao ranije nego što je bilo propisano. Neke bolnice nisu im plaćale bolovanje. Druge su im plaćale, ali ne onoliko koliko su po zakonu trebale. Mnogi su se medicinski radnici zato vraćali na posao bolesni.
Svjesno riskirali da bolesni liječnici i sestre zaraze i druge pacijente i svoje kolege
Guardian navodi da su mnoge bolnice bile pritisnute stanjem s pacijentima koji su zaraženi pristizali u tisućama, u vrijeme kad se u SAD-u u tisućama i umiralo. Andra Blomkains koja vodi odjel medicine na Sveučilištu Stanford navela je da medicinski radnici imaju “brutalni etos”, po kojem, kao oni koji su na prvoj liniji obrane zdravlja, moraju biti dovoljno čvrsti za raditi čak i bolesni.
No, ovdje je bila riječ o tome da su, tjerajući medicinske radnike da se na posao vraćaju bolesni, svjesni riskirali da već bolesni liječnici i sestre, zaraze i druge pacijente i svoje kolege na poslu. Sindikat radnika u zdravstvu, na kojega se poziva Guardian, naveo je da je od njihovih 1200 članova, jedna trećina onih koji su se razboljeli, bila prisiljena vratiti se na posao.
Problem je bio evidentan već proljetos. Occupational Safety and Health Administration već tada je imao pritužbe ovakve vrste, čak i medicinskih radnika iz klinike za plućne bolesti iz Sjeverne Karoline, kojima je klinika prijetila otkazom ako, iako zaraženi koronavirusom, ostanu kući. Veteranska bolnica u Massaachusettsu prijetila je, pak, svojim bolesnim radnicima da im neće platiti bolovanje.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) istodobno je u svojim pravilnicima bio jasan. Zvati na posao liječnika, medicinsku sestru ili tehničara koji se zarazio, smije se tek onda kad su “sve druge mogućnosti iscrpljene”. A i tada, naveo je CDC, smjelo ih se zvati samo ako ne bi bili previše bolesni da bi radili, te ako bi ih se rasporedilo da rade isključivo s pacijentima kojima je potvrđen Covid-19.
Epidemija je sve zatekla sasvim nespremne
Upravo to je bio slučaj u sjevernoj Italiji, posebno u Lombardiji, kad su medicinski radnici radili unatoč tome što su i sami bili bolesni. Radili su samo toliko koliko su uspijevali i, kako su bili zaraženi, samo s već zaraženima. Jer, bilo je to u vrijeme kad je jedan od osoblje najbolje popunjenim zdravstvenih sustava u EU-u kolapsirao uslijed epidemije. Njihov je najgori problem bilo to što je epidemija i vladu i posebno lokalne vlasti zatekla sasvim nespremne i s nedovoljno zaštitne opreme.
No, da bi se nekome prijetilo, tjeralo ga se ili ucjenjivalo, nije bilo nikakvog govora.
Članak o medicinskim radnicima u SAD-u, međutim, navodi primjere kad se nazad na posao tjeralo medicinsku sestru s krirugije, koja je bila zaražena, a odranije je imala Crohnovu bolest. Jedna druga, Shnetta White-Ballard na posao je morala ići s bocom kisika, da bi na kraju u toj istoj bolnici u Louisiani završila na respiratoru, a potom i umrla 1. svibnja u dobi od 44 godine.
