Prvi put od početka pandemije koronavirusa Švedska može da kaže da je njena strategija dala rezultata – stopa smrtnosti je ovdje niža nego u ostalim skandinavskim zemljama, što još od marta ove godine nije bio slučaj.
“Švedska je od zemlje s jednom od najviših stopa zaraženih u Evropi postala jedna od onih s najmanje zaraženih, dok su mnoge druge zemlje zabilježile prilično dramatičan porast“, rekao je Anders Tenjel, glavni tamošnji epidemiolog, a prenosi britanski “Telegraph”.
Kako govore brojevi dostavljeni Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), Švedska je tokom prošle sedmice u prosjeku imala 12 novih slučajeva na milion ljudi, u poređenju sa 18 koliko ih je imala Danska, odnosno Norveška s 14. Broj umrlih trenutno je u prosjeku dva do tri dnevno, dok je na vrhuncu epidemije, sredinom aprila, ta brojka bila veća od stotinu dnevno.
Stokholm, središte epidemije u Švedskoj, prošle sedmice zabilježio je najmanji broj novih slučajeva od marta. U međuvremenu, Danska je u petak imala 179 novih slučajeva, što je najveći dnevni broj novozaraženih u više od četiri mjeseca. Štaviše, prošlosedmično testiranje 2500 slučajno odabranih ljudi u Švedskoj pokazalo je da nijedan nije bio aktivno zaražen, dok je krajem aprila prilikom sličnog nasumičnog testiranja takvih bilo 0,9 posto, a krajem maja 0,3 posto.
“To nam govori da trenutno nema raširene zaraze među ljudima koji nemaju simptome“, istakla je u četvrtak Karin Tegmark Visel, Tenjelova zamenica.
Ovi podaci konačno su doneli olakšanje zagovornicima švedskog manje restriktivnog modela borbe s korona virusom, koji su mjesecima bili primorani da aktivno brane taj model od lavine kritika.
Za razliku od Danske i Norveške, Švedska nikada nije uvela potpuno zatvaranje, držeći vrtiće, većinu škola, barova, restorana, prodvanica i kancelarija otvorenim tokom trajanja pandemije. Švedska agencija za javno zdravlje, koja sprovodi strategiju, ocenila je da je bolje pouzdati se u dobrovoljne mjere socijalne distance i samoizolacije građana koje bi potom mogle da budu održive na duge staze.
“Sada vidimo da takva politika deluje sporije, ali na kraju ipak daje rezultate“, zaključio je Tenjel, uz komentar da se nada još boljim i stabilnijim rezultatima.
Pad broja slučajeva u Švedskoj dešava se u trenutku kada se mnogo drugih evropskih zemalja bori sa ponovnim obuzdavanjem epidemije, nakon što su ukinute ili ublažene restriktivne mjere. Istovremeno, sve češći protesti širom kontinenta protiv ograničenja, otežat će ili onemogućuti ponovo uvođenje strogih mjera.
“Mislim da ćemo vjerojatno biti u mogućnosti da Božić proslavimo mnogo normalnije nego što smo mislili“, rekao je Tenjel nedavno prilikom gostovanje u jednoj emisiji.
U četvrtak je Švedska zdravstvena agencija objavila rezultate novog istraživanja nivoa antitijela među davaocima krvi, koje je pokazalo da je procenat antitijela na nacionalnoj osnovi porastao od marta, dostižući krajem juna oko sedam posto u čitavoj populaciji, te blizu 12 posto samo u Stokholmu. U stokholmskom predgrađu Rinkeby-Kisti, najgore pogođenom epidemijom, čak 18 odsto od 530 ispitanih u dobi od 16 do 69 godina imali su antitijela.
Tenjel kaže da je poteškoća u pronalaženju reprezentativne grupe za ispitivanje antitijela učinila procjenu imuniteta u populaciji “izuzetno komplikovanom“.
“Najvažnija stvar koju trenutno vidimo je kontinuirani pad broja zaraženih, a prilično je sigurno da imamo prilično velik dio stanovništva koji je imun“, poručio je.
