Kako se navodi, rezultat je iznenadio i stručnjake. Već 28 godina osiguravajuće društvo R+V naručuje ispitivanje javnog mnjenja o strahovima Nijemaca. I upravo ove godine, kada se na svijet sručila pandemija i život okrenuo naglavačke, Nijemci pokazuju manje strahova nego ikada.
Iz studije proizlazi da se Nijemci drže pravila poput nošenja maske, ali da je istinski strah od virusa prisutan kod vrlo malog broja ispitanih.
Takozvani indeks strahova je pao sa 39 na 37, što je najmanje otkako se ispitivanje sprovodi još od početka devedesetih.
“Mnoge brige nestaju, ljudi imaju osjećaj da su problemi savladivi i da stvari drže pod kontrolom“, kaže Brigite Remštet iz osiguravajućeg društva R+V. Još do prije nekoliko godina, Nijemce su u priličnoj mjeri morili strahovi zbog rata, terorizma, izbjeglica i ekstremizma.
Studija je sprovedena u junu i julu, a oko 2.400 ljudi je odgovaralo na pitanja o najvećim strahovima u vezi sa ekonomskim i političkim stanjem i ličnim životom.
Samo 32 odsto (za razliku od 35 odsto prošle godine) strahuje od nekog težeg oboljenja.
“Svega svaki treći ispitani strahuje da će on ili neko iz bliže okoline biti zaražen virusom korona”, kaže Remštet. Do sličnih rezultata je i došla jedna studija koju je početkom mjeseca sproveo javni servis ARD.
Samo 42 odsto vjeruje da bi zbog globalizacije i ubuduće moglo dolaziti do pandemija ovih razmjera. Remštet kaže da ih je to iznenadilo i da Nijemci danas više brinu zbog gubitka blagostanja nego zaraze.
Recesija je pred vratima. Prema procjenama vlade u Berlinu, privreda će se ove godine smanjiti šest odsto. Takve vijesti se odražavaju i na raspoloženje građana.
Ekonomske brige i gubitak radnog mjesta se još nalaze pri samom vrhu ljestvice strahova. Strah od porasta životnih troškova izrazilo je 51 odsto ispitanih.
Profesor Manfred Šmit sa Univerziteta u Hajdelbergu nije iznenađen. Ovaj politikolog već godinama savjetuje R+V pri sprovođenju studije o strahovima.
“Strah zbog ekonomske budućnosti je povezan sa strahom od drugog infekcijskog talasa i bojazni da bi on mogao da izazove još dublje rezove”, kaže Šmit.
Oko 40 odsto ispitanih strahuje da bi nezaposlenost mogla i dalje da raste, što je 12 odsto više nego prošle godine.
Na samom vrhu ljestvice strahova ne stoji neki trend nego osoba od krvi i mesa. Čak 53 odsto ispitanih vidi kao najveću opasnost Donalda Trampa na čelu najveće svjetske sile. Tramp je još i 2018. vodio na ovoj tabeli.
“Tramp spoljnom politikom stalno uzrokuje teške međunarodne napetosti”, kaže Šmit i navodi kao primjer sukob s Kinom i stalne napade na Njemačku. “SAD se sve više povlače iz međunarodne saradnje.”
Osim straha od Trampa, političke teme gube na važnosti kao izvori straha. Najveći pad je zabilježen kod pitanja useljavanja. Ove godine 43 odsto ispitanih smatra da bi kod daljeg useljavanja moglo doći do porasta napetosti između migranata i Nijemaca
Prošle godine je 55 odsto ispitanih gajilo ove strahove.
Istovremeno je, uprkos utisku koji bi se mogao steći zbog anti-korona protesta, poraslo povjerenje u političare i njihov rad. Iako 40 odsto ljudi smatra da političari nisu kadri da obavljaju svoj posao, to je najniža vrijednost u ovom vijeku.
