Riječ je o poluostrvu, iako je zapravo ostrvo. I to ono na kojem su nastali neki od najpoznatijih grčkih mitova, ali i kapitel za stubove koji i danas krasi lijepa zdanja. Herakle je ovdje morao da obavi čak četiri teška zadatka, na Peloponezu je donijeta odluka da treba krenuti na Troju, ali je i oslobođen prvi grčki grad od turskog ropstva…
Peloponez – Profimedia, Alamy
Do Peloponeza se najlakše stiže iz Atine (udaljen je 80 kilometara), putem ka Lutrakiju, pa preko Korintskog kanala. Kanal je izgrađen 1893. godine, ručno, lopatama. Građen je jedanaest godina, jer je kompanija koja je započela posao bankrotirala. Mnogi grčki vladari su razmišljali kako da izbjegnu obilaznicu oko Peloponeza, a prve konkretne radove je planirao još rimski car Julije Cezar. Kaligula je, zaista, i angažovao egipatske arhitekte koji su ga ubijedili da odustane, jer je nivo vode u Korintskom zalivu viši od Saronskog, pa bi moglo da dođe do poplave…
Kanal je izgrađen čim se Grčka oslobodila osmanske vlasti. Otvaranju su pristutvovali kralj Jorgos, kao i Franc Jozef. Godišnje kroz kanal prođe 12.500 brodova (34 dnevno), a u planu je da se prokopa novi, širi, kako bi i tankeri mogli da prođu. Kanal je dugačak šest kilometara i širok 21 metar, a sa vrha se organizuju bandži-skokovi.
MIKENA
Peloponez ima lijepu obalu, plodne doline i visoke planine. Poluostrvo čine četiri manja poluostrva: Mesenija, Mani, Epidaurus i Argolida.
Najzagonetnije arheološko nalazište Grčke udaljeno je samo 30 kilometara od grada Korinta. Mikena je poznata kao palata legendarnog kralja Agamemnona koji je poveo Grke u Trojanski rat. Homer je Mikenu opisao kao vladajući grad saveza prinčevskih zemalja, a dominaciju moćne Mikene potvrdili su bogati pronalasci prilikom iskopavanja. Zanimljivo je, međutim, da kraljevski grob i zlatna maska koje je otkrio arheolog Hajnrih Šliman, nisu pripadali Agamemnonu. Naime, arheolog je bio sklon da sve artefakte koje pronađe stavi u jedan grob i time pomiješa nekoliko epoha.
Najzanimljivija je glavna Lavlja kapija, ali i kupolasta Atrejeva riznica čiji otvor iznad vrata i danas zbunjuje turiste. Iz Mikene se pruža zagonetan pogled na ahajskog ratnika koji je stvorila sama priroda. Naime, kada se pogledaju susedne planine zaista se vidi silueta vojnika.
EPIDAURUS
Najzanimljivije arheološko nalazište Argolide je svjetski poznati amfiteatar sa savršenom akustikom, čija tajna do danas nije otkrivena. “Nulta” tačka se nalazi u sredini pozornice, obilježena je bijelim okruglim kamenom, iz koje se do posljednjeg sjedišta u posljednjem redu čuje najtiši šapat. Polikleitos mlađi je, definitivno, odlično obavio posao. Naučnici pokušavaju da otkriju tajnu akustike, a jedno od mogućeg rješenja je to što su sjedišta u obliku ušne školjke.
Amfiteatar je izgrađen u 4. vijeku prije naše ere i primao je 15.000 ljudi, a danas koristi za festival antičke drame, pozorišne predstave, klasična djela Aristofana, Sofokla, ali i Šekspira. Grčki amfiteatar se od rimskog razlikuje po obliku pozornice. Grčki je okrugli, a rimski polukružni.
U starom Epidaurusu je rođen čuveni Eskulap (Asklepije) koji je bio Apolonov sin, a postao je bog ljekara i ljekarske vještine. Eskulap je izučio ljekarsku vještinu, liječio je bolesne i pronašao lijekove za mnoge bolesti koji i danas pomažu. Recimo, kao lijek za bol u stomaku je čaj od nane. Eskulap je izliječio toliko ljudi da su zahvalni pacijenti pomagali da se podigne smještaj za buduće pacijente. Lječilište je imalo 160 gostinjskih soba, a u okolini su postojali i mineralni izvori.
Nedaleko od Epidaurusa nalazi se Nafpliona, prelijep gradić na obali Argolidskog zaliva sa 17.000 stanovnika i lukom koja je bila svjedok brojnih ratova.
OSTACI STARE SPARTE
Nafplio postoji tri milenijuma, a na uzvišenju se nalazio hram Posejdonu koji je štitio grad. U vrijeme Vizantije ovdje je živio Leon Zguros, zet vizantijskog cara. Mistra u srcu Peloponeza je, uostalom, bila posljednje vizantijsko utočište. Nalazi se šest kilometara od Sparte, a na mjestu prestonice srednjovjekovne Moreje i danas se nalazi najbolje očuvana tvrđava Grčke koja je pod zaštitom UNESKO. U Mistri je krunisan posljednji vizantijski car Konstantin Dragaš. Čuveni bedem heksamilion (izgrađen 480. godine prije naše ere pred invaziju persijskog cara Kserksa) čuvao je oazu hrišćanstva sve do 1446. godine. Mistra je 1821. godine prva oslobođena od turske vlasti, što je još jedna potvrda hrabrosti potomaka Spartanaca.
BITKA KOD TERMOPILA
Najveće iznenađenje za turiste je činjenica da se Sparta nije nalazila na obali. Sparta je prestonica Lakonije, čiji su stanovnici oduvijek bili hrabri i vrijedni, ali ne pretjerano zaljubljeni u more. Naime, Spartanci su podigli bedem heksamilion kako bi se zaštitili od Persijanaca, ali je još Herodot upozoravao da nikakav zid nema smisla bez jake mornarice.
Zanimljivo je i da je historičar Tukidid predvidio prije 2.500 godina da će u budućnosti od Sparte ostati malo šta što će podsjećati na njenu nekadašnju veličinu. Grad koji je nekada bio centar Peloponeske lige i dom najvećih ratnika antičkog svijeta, skoro da je nestao. Postoji lokalni muzej u kojem se čuva arhajska skulptura čuvenog Leonide, heroja bitke kod Termopila. Moderna Sparta je izuzetno lijep grad, pišu “Novosti“.
Peloponez – Profimedia, Alamy
Peloponez – Profimedia, Alamy
Peloponez – Profimedia, Alamy
Peloponez – Profimedia, Alamy
Peloponez – Profimedia, Alamy
