Politička računica koju je imao novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden, nominujući za svoju potpredsjednicu Kamalu Haris, poprilično je jasna. Teže je odrediti za šta se ona zaista zalaže.
Za najviše 25 godina bijele Amerikanke i Amerikanci neće više predstavljati većinu u zemlji. Već sada sve više birača nema korijene u Evropi već u Aziji i Africi. Nominovanjem Kamale Haris je „stari bijeli čovek iz Delavera“ htio da pokaže da je razumio znakove vremena.
Majka Kamale Haris, Šajamala Gopalan, bavila se medicinskim istraživačkim radom. Emigrirala je 1960. iz Indije u SAD. Kamalin otac, profesor ekonomije Donald J. Haris potiče sa Jamajke. Roditelji su se rastali kada joj je bilo sedam godina. Kamala je sa sestrom Majom rasla uz majku, najprije u kanadskom Montrealu, gdje je majka učestvovala u istraživačkom projektu. Kasnije se porodica vratila u njen rodni Oklend u Kaliforniji.
Ključna iskustva izopštavanja
Kamala Haris često napominje da je na osnovu porijekla sedamdesetih u Kaliforniji imala iskustva neprihvatanja i marginalizovanja koja su snažno uticala na nju. Ali, borbeni duh njene majke, koja je bila angažovana u pokretu za građanska prava na Univerzitetu Berkli, bio je isto tako ključan za nju. „Majka nas je formirala kao snažne žene“, navodi Kamala Haris u svojoj autobiografiji “The Truths We Hold”. Dodaje da je majka ćerkama govorila: „Nemojte samo da sjedite i da se žalite. Uradite nešto!“
Taj roditeljski savjet je Kamala Haris očito shvatila doslovno. Studirala je politikologiju i ekonomiju na Univerzitetu Hauard u Vašingtonu, a potom prava u San Francisku. Godine 1990. počinje u državnom tužilaštvu. Ubrzo je stekla glas borbene žene sa hirurški preciznom pameću.
Ona je prtila put
U spomenutoj autobiografiji je opisala kako je rana iskustva izopštavanja pretvarala u ambiciju da bude prva. Godine 2003. je postala prva žena na mjestu okružnog tužioca u San Francisku. Sedam godina kasnije se kandiduje za mjesto generalnog prokuratora, osobe koja sa nekom vrstom ovlašćenja ministra pravde i državnog pravobranioca, zadužene za kontrolu pravosuđa u Kaliforniji. Izabrana je između šest kandidata. Dala je zakletvu i preuzela dužnost januara 2011. Nije bila samo prva žena na toj funkciji već i prva koja ima indijske i afroameričke korijene.
Neka stanovišta su sporna
Po stanovištima koja je zastupala ona nije lišena kontroverzi. Sa jedne strane je protivnik smrtne kazne, a sa druge se zalagala za to da se roditelji djece koja hronično izostaju sa nastave budu kažnjeni zatvorskom kaznom do godine dana. Time je okrenula protiv sebe lijevo krilo svoje Demokratske stranke. Prije pet godina se kandidovala za Senat. Imala je široku podršku američkih Demokrata. Nju su podržavali i tadašnji predsjednik Barak Obama i njegov zamjenik Džo Bajden. Ona je bila druga osoba crne boje kože koja je januara 2017. ušla u Senat.
Kamala Haris je od 2014. udata za jevrejskog advokata Daglasa Emhofa, koji ima dvoje djece iz prethodnog braka. Ona je bila bez djece.
Stalno se govorilo o njoj kao o mogućoj kandidatkinji za predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država. Kada se 2019. kandidovala, bila je najprije favorit u odnosu na ostale kandidate kao što su Bajden i Sanders. Ali, tokom godine je izgubila široku podršku pa je povukla kandidaturu u decembru zbog loših rezultata u anketama. Iako je u kampanji za nominaciju imala nekoliko verbalnih okršaja sa Bajdenom, on ju je nominovao kao svoju potpredsjednicu.
Možda prva predsjednica
Potpredsjednik je u stvari većinom samo strateška funkcija, čiji je smisao da kandidat za tu dužnost pridobije glasove birača koje predsjednički kandidat ne može dobiti. No, u slučaju Kamale Haris to ima daleko veće značenje.
Džo Bajden će u trenutku polaganja predsjedničke zakletve biti star 78 godina i time postati najstariji predsjednik u istoriji SAD. Moguće je da svoj četverogodišnji mandat neće odraditi do kraja. Tada bi ga, bez raspisivanja izbora, zamijenila Kamala Haris. I ponovo bi bila prva. Prva žena u Bijeloj kući. prenosi DW.
Ines Pol
