Izlazak Velike Britanije iz članstva je “trauma” za Evropsku uniju, čiji su temelji uzdrmani Brexitom, ali je građevina Unije iznenadjujuće očvrsla i sad se okreće snažno bitki protiv korona virusa, nepoznanicama politike novog američkog predsjednika Joe Bidena i mamutskom ulaganju 1.800 milijardi eura u ekonomski i socijalni oporavak.
To je sažeti zaključak vodećih ličnosti, analitičara i medija u Uniji, koji ističu da je Brexit već prošlost i da je Unija “osuđena” da izraste u čvršću političku, ekonomsku i zajednicu sistema vrijednosti i bude svjetionik “zelenog preobražaja” planete i svetskog multilateralnog poretka, prenosi Beta.
Ipak, kako se navodi, mnoge nedoumice se nisu raspršile, a veliki izazov se vidi u tome ko će na predstojećim izborima u Njemačkoj preuzeti od Angele Merkel njemačko, a dobrim dijelom i kormilo Evrope, čija snaga i stabilnost i dalje i znatno počivaju na “njemačko-francuskoj pokretačkoj snazi”.
Mučni proces razlaza s Otokom
Unutar Unije predstoji divovska bitka protiv epidemije korona virusa i njenih pogubnih posljedica, ali su mnogi, a naročito čelnici Njemačke, Francuske i Italije, istakli nepokolebljivo uvjerenje da je bolja budućnost pred Evropom, jer ima ne samo novac, već i znanje i umijeće svojih ljudi da to ostvari.
“Možemo najzad ostaviti za sobom Brexit i gledati u budućnost, Evropa može napredovati”, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Brexit ne samo što nije unio dublje podjele i ojačao političke snage u nekim članicama Unije, koje su u primjeru izlaska iz članstva Velike Britanije vidjele možda i svoju “suverenu budućnost bez stega Brisela”, već je mučni proces razlaza s Otokom, koji je bio utemeljen “na lažima i lažnim zavaravanjima”, kako je poručio francuski predsjednik Emmanuel Macron, bio upravo vakcina otrježnjenja.
Ipak, svi su saglasni da će se mnogi veoma zahtjevni problemi morati odmah rješavati u hodu, počev od vakcinacije stotina miliona Evropljana protiv COVID-19, a već je iskrsla velika nevolja oko brzine proizvodnje vakcine, jer je cilj da do jeseni većina Evropljana stekne imunitet.
Ostaje da se vidi kako će se prevazići i podjele na bogati sjever i manje imućni jug Unije, kao i raskol s Poljskom i Mađarskom oko poštovanja temeljne vrijednosti vladavine prava, što je samo privremeno rješeno uslovnim “zelenim svjetlom” Varšavi i Budimpešti da dobiju ogromna sredstva iz Fonda obnove i budžeta EU-a 2021-27.
Kočnica za političku i ekonomsku integraciju
A to je impresivnih 120 milijardi eura Poljskoj i 60 milijardi eura Mađarskoj u idućih sedam godina, što i dalje osporavaju političke snage u nekim članicama Unije, pa i Evropski parlament.
U vladama i institucijama EU se ne krije da ogromna sredstva za oporavak od posljedica pandemije korona virusa moraju ne samo izvući Uniju iz historijske ekonomske recesije, već hitno omogućiti i spašavanje bar većeg dijela velikih i posebno malih preduzeća kojima prijeti stečaj, a to znači i ogroman porast nezaposlenih i neminovno velike socijalne i političke probleme, a možda i prave socijalne bune siromašnih slojeva stanovništva.
A, vraćajući se opet u tom kontekstu na Brexit, uvodničar španskog lista El Pais navodi da “nije malo onih u Briselu koji sumnjaju da bi projekti poput divovskog fonda za ekonomski oporavak od pandemije uopće mogao ostvariti da je Velika Britanija ostala za stolom odlučivanja u EU”.
I dodaje da se “niko ne veseli gubitku partnera takvog trgovinskog i diplomatskog potencijala kakva je Velika Britanija, ali su u EU svjesni da je ona bila glavna kočnica za veću političku i ekonomsku integraciju Unije”.
London je uporno nastojao to spriječiti i da EU bude samo veliko slobodno tržište, a to je najgrublje stavila do znanja bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, koja je 1990. godine rekla kako je tadašnjem predsjedniku Evropske komisije Jacques Delorsu “udarila krv u glavu kad govori o jedinstvenoj evropskoj valuti euru”.
I, što su ponavljali i pristalice Brexita, naglasila je da nikako neće dopustiti da prevlast dobije “neka neizabrana evropska birokratija… ‘politbiro’ komunističkog tipa”.
Dugo spavanje pod američkim kišobranom
Šef evropske diplomatije Josep Borrell ističe da se, kad se sve svede, Evropa konačno može okrenuti izgradnji svog svjetskog cilja “strategijske autonomije”, a to znači da stekne sposobnost da sama donosi svoje odluke, pošto je “dugo spavala pod američkim zaštitnim kišobranom”.
Prvo iskušenje će već vrlo brzo biti sporazum EU-a s Kinom o garantiranju investicija, čemu se već usprotivio tim novog američkog predsjednika Joea Bidena.
Na pozornici EU-a je konačno spuštena zavjesa Brexit drame i čelnik briselskog Centra za evropsku politiku Fabian Zuleeg zaključuje da je “Evropska unija na kraju pokazala otpornost, zato što daje koristi svojim članicama, a to one ne žele ispustiti”, prenosi AJB.
