Mala scena u trajektnoj luci Huk ov Holand bolje objašnjava Bregzit od svih izjava političara proteklih mjeseci – carinik oduzima britanskom vozaču paketić sa sendvičima zamotanim u aluminijumsku foliju, navodi DW i citira razgovor između aktera u pomenutom događaju.
“U Evropsku uniju više ne smijete da unosite određenu hranu, kao što je meso, voće, povrće, riba i slično”, objašnjava carinik šokiranom vozaču.
“Mogu li bar da zadržim hljeb namazan maslacem, ako izvadim šunku”, pita putnik.
“Ne, sve se oduzima”, kaže carinik i dodaje: “Dobrodošli u Bregzit, sori…”.
Od prošlog vikenda britanski mediji puni su izvještaja o navodno neočekivanim posljedicama sporazuma o Bregzitu. “Dejli mejl” se žali na “Bregzit-birokratiju u lukama” i pokazuje prazne police u prodavnicama u kojima nedostaje salate, karfiola ili pomorandži, primećuje nemački radio.
Iz Pariza, trgovinski lanac “Marks i Spenser” javlja o problemima na odjeljenjima sa hranom, jer svoje proizvode više ne smije da izvozi u EU. Predstavnici proizvođača u tv emisijama zahtijevaju dodatne pregovore s Evropskom unijom.
Nadležni ministar Majkl Gouv istovremeno upozorava da se tokom sledećih nedjelja očekuju “značajne smetnje na granicama”, jer će više kamiona naići na strožple kontrole.
Trajektne luke, kao što je Kale, zabilježile su od Nove godine samo četvrtinu uobičajenog prometa. Čim se isprazne skladišta popunjena prije kraja prošle godine i transport ponovo dođe na uobičajeni nivo od 10.000 kamiona, na sjevernofrancuskoj obali vjerovatno će biti većih poteškoća, ocjenjuje se u tekstu.
Francuska policija, dodaje se dalje, već je upozorila da će strogo kontrolisati da više nema prelaznog vremena. Vlasnik trajekta DFDS javlja da već sada brojni kamioni ne mogu da budu propušteni zbog nedostatka dokumentacije ili zbog neodgovarajućih dokumenata.
Dostavljač paketa DPD je do sredine nedelje obustavio dostavu u EU, dok se ne razjasni kako može da radi prema novim načelima. Neki špediteri su takođe obustavili rad, jer njihovi vozači nisu dorasli novim uslovima rada i dužini čekanja.
Jedno preduzeće koje se specijalizovalo za prekograničnu onlajn-trgovinu očekuje da će korisnici tek tokom idućih nedelja da shvate šta za njih znače nova pravila nakon Bregzita s promjenom obračuna PDV-a i drugim propisima.
“U prvim nedjeljama vidimo samo vrh ledene sante”, kaže stručnjak za trgovinu Martin Palmer iz firme “Hurikejn”. Naročito su pogođena preduzeća koja Veliku Britaniju koriste kao bazu za distribuciju robe po Evropskoj uniji.
Farmerke iz Bangladeša, recimo, moraju prilikom uvoza u Veliku Britaniju da budu ocarinjene, a ubuduće, zbog novih pravila o porijeklu robe, mora da bude plaćena carina i prilikom izvoza tih farmerki u EU – jer one nisu 50 odsto proizvedene u Velikoj Britaniji, kako zahtijevaju nova pravila, predočava DW.
Onlajn prodaja odjeće i tehničke robe vjerovatno se više neće isplatiti.
Prije Božića britanske poreske vlasti objavile su da očekuju dodatne troškove za britansku privredu od oko sedam milijardi funti godišnje. To je suma koja otprilike odgovara iznosu ranijih britanskih uplata u budžet EU.
U tekstu se napominje da kada neka zemlja izađe iz EU carinske unije onda moraju da se prave carinske deklaracije, a uz to i deklaracije o porijeklu robe, veterinarske potvrde, certifikati o standardima proizvodnje i drugo. Udruženja privrednika ocjenjuju da je ovo logistička i administrativna “noćna mora”.
“To je najveća promjena u trgovinskim odnosima između susjednih zemalja – i to od danas do sutra“, kaže trgovinski stručnjak Dejvid Henig iz “Ju-Kej trejd-foruma”. Vlada je, s jedne strane, upozoravala na probleme, a s druge, predstavnici privrede nisu shvatali da je EU osnova njihove slobodne trgovine sa Evropom, kaže Henig.
“Doći će do prilagođavanja. Određeni izvoz već sada je obustavljen, drugi će biti kasnije obustavljen zbog rasta troškova i birokratskog opterećenja. Prilagođavanje je neizbježno i dio toga će se vidjeti tek za nekoliko godina”, očekuje Henig.
On smatra da će auto industrija napustiti Veliku Britaniju kad britanska proizvodnja postane neisplativa, a predviđa takođe da će se talasi posljedica Bregzita osjećati pet do deset godina u britanskoj privredi.
Prema njegovom mišljenju, vlada u Londonu bi morala više da pomogne preduzećima i da pregovara sa EU o pojednostavljenim procedurama na granicama. Smatra, ipak, da je nemoguće promijeniti suštinu potpisanog sporazuma, kako to zahtevaju udruženja privrednika.
“Uvijek je bilo jasno da će nastupiti veliki problem”, dodaje Henig.
Na prvoj raspravi u Evropskom parlamentu u ponedjeljak postalo je jasno da trgovinski sporazum s Velikom Britanijom neće propasti zbog ratifikacije. Predsjednik odbora za trgovinu Bernd Lange najavio je da u EP namjeravaju da temeljno pročitaju sporazum na 1.200 stranica i da je on zadovoljan njime,prenose Nezavisne
I Evropska komisija je hvalila postignuti sporazum i očuvanje unutrašnjeg tržišta, prije svega fer-konkurencije. A Leon Delvo, iz generalne direkcije za trgovinu ponovio je: “Ovo je samo sporazum o slobodnoj trgovini. I druge ponude su bile na stolu, ali Britanci su se odlučili za najmanje ambiciozan sporazum”, piše DW.
