Stvar ide rutinski – kad kancelarka Merkel i njen tim iza zatvorenih vrata razmatraju uvođenje strožijih mjera, to redovno procuri u medije. Onda postane prva vijest, onda se rasplamsa debata i na kraju se dođe do nekog kompromisa: mjere se obično pooštre, ali ne baš onako kako je prvo rečeno, piše DW
Vrata očito nisu bila dobro zatvorena ni u četvrtak, pa je tabloid Bild javio da Merkel zagovara „mega-lockdown”.
Ona je sa ministrima iz svoje Hrišćansko-demokratske unije (CDU) razmatrala uvođenje još strožijih ograničenja poput zabrane izlaska iz stanova osim do radnog mjesta, u nabavku ili do ljekara. U igri je navodno i obaveza nošenja maski sa filterom (FFP-2), obavezni rad od kuće gdje god je moguće, kao i ukidanje javnog prevoza.
Nedjeljnik Spiegel od svojih izvora prenosi da nije bilo toliko dramatično, da se o ukidanju javnog saobraćaja ne razmišlja, a da su ostale mjere za sada samo „skup prijedloga“. U Njemačkoj su za primjenu Zakona o zaštiti od zaraza zadužene isključivo pokrajine i Savezna vlada nema načina da ih primora da nešto uvedu.
Lockdown do Uskrsa?
Trenutni lockdown, najstrožiji od početka pandemije, traje do kraja januara. Zatvorene su sve prodavnice koje nisu namijenjene osnovnom snabdijevanju, kao mahom i škole i vrtići. Dozvoljeni su susreti samo sa jednom osobom van sopstvenog domaćinstva.
Merkel i pokrajinski premijeri planirali su da 25. januara vide šta i kako dalje. Prema informacijama više medija, oni će se ipak sastati već iduće sedmice.
Među donosiocima odluka nema dileme da će lockdown biti produžen. Merkel je nedavno govorila da je potrebno još „osam do deset sedmica“ strogih mjera. Sve češće se čuje formulacija da popuštanja ne treba očekivati prije Uskrsa (4. april prema Gregorijanskom kalendaru).
„Trebalo bi da se zapitamo da li je možda bolji kompletni lockdown od dvije do tri sedmice, nego beskrajno natezanje”, rekao je Torsten Fraj, zamjenik šefa poslaničke grupe Demohrišćana u Bundestagu. „Tako bismo mogli da suzbijemo virus, spriječimo širenje opasnih mutacija i da, drastičnim smanjenjem incidencije, ponovo zavodima za javno zdravlje omogućimo praćenje kontakata“, rekao je on za Spiegel.
Kao „incidencija“ se u Njemačkoj uzima broj otkrivenih novih zaraza u poslednjih sedam dana na 100.000 stanovnika. U prosjeku u cijeloj zemlji ta brojka se kreće oko 150, a ima regiona gdje je znatno viša. Proklamovani cilj političara i epidemiologa je suzbijanje incidencije na ispod 50, jer tada zavodi za javno zdravlje uspijevaju da prate kontakte zaraženih, propišu karantin i eventualno spriječe nastanak žarišta.
„U Kancleramtu vlada strah“, piše bulevarski list Bild. U komentaru se navodi da Merkel i saradnike posebno brine eksplozija zaraza u Irskoj. „Oni pretpostavljaju da je za to kriva nova mutacija virusa i da nju ne može da zaustavi ni aktuelni lockdown.“
Bild navodi da nije sigurno da se brojke u Irskoj duguju novoj mutaciji, i da ima stručnjaka koji su drukčijeg mišljenja. „Ništa ljude ne plaši više od nesigurnosti. Ali maksimalna nesigurnost ne treba da bude osnov za odluke sa maksimalno teškim posljedicama“, kritikuje tabloid.
Optimisti sa intenzivne njege
Lotar Viler, šef epidemiološkog Instituta Robert Koh (RKI), kaže da „postoji mogućnost“ da nove mutacije virusa pogoršaju stanje. On je za aktuelne mjere rekao da nisu „potpuni lockdown“ jer imaju „previše izuzetaka i ne sprovode se striktno“.
RKI je ovog petka (15. januar) javio da je u poslednja 24 sata prijavljeno 22.368 novih zaraza, čime je zvanična brojka od početka epidemije prevalila dva miliona. U vezu sa COVID-om se, takođe u posljednja 24 sata, dovodi još 1.113 smrti (ukupno blizu 45.000).
Broj dnevnih novih zaraza opada, ali ne dovoljno, prema mišljenju nadležnih. Oni smatraju da dosadašnja pooštravanja lockdown koji traje od početka novembra nisu dala željene rezultate.
Oprezno optimističan je bio Gernot Marks, predsjednik Udruženja intenzivne medicine. On je za Rheinische Post rekao da se čini kako je prošao vrhunac popunjenosti odjeljenja intenzivne njege i da proslave Božića i Nove godine nisu imale velikog negativnog efekta.
Prema zvaničnom registru, trenutno je 5.125 ljudi sa kovidom na odjeljenjima intenzivne njege, a od njih je 2.943 priključeno na respiratore. Širom Njemačke ima još 4.383 slobodna kreveta sa mogućnošću ventilacije.
Novinar Gregor Vašinski za list Handelsblat piše da su se političari „zagubili u lockdown-lavirintu“ i da građani za to imaju sve manje strpljenja. „U anketama građani i dalje izražavaju podršku (mjerama) – možda i jer je to društveno poželjni stav. Ali u svakodnevici mnogi baš i ne poštuju mjere. Podaci RKI o mobilnosti građana jasno ukazuju da stanovništvo ne stoji iza mjera kao prošlog proljeća. I to nije iznenađenje, s obzirom na teško razumljive propise koji se često mijenjaju.“
„Još oštriji lockdown neće mnogo donijeti kao terapija protiv epidemiološkog razvoja – ukoliko se pravila ne poštuju. Uz to, organi reda ne stižu da sprovedu ni trenutni katalog mjera“, zaključuje Vašinski.
Do kada ovako?
U četvrtak je zvanično obznanjeno da je jedan odsto populacije primio prvu dozu Bajontekove vakcine protiv koronavirusa. Ministar zdravlja Jens Špan našao se na meti kritika zbog sporog početka imunizacije. Ovih dana se raspravlja i uvođenju obaveznog cijepljenja za medicinsko osoblje, što većina političara odbacuje. Razlog je navodno niska spremnost njegovatelja u staračkim domovima da prime injekcije.
Pitanje od milion dolara je do kada će mjere zaključavanja trajati. Braneći se od optužbi, Špan je najavio da će najkasnije na ljeto svi građani imati priliku da se vakcinišu.
U pokrajini Tiringiji su već povukli potez iz predostrožnosti. Izbori za pokrajinski parlament, planirani za 25. april, odloženi su za 26. septembar kada se održavaju i izbori za Bundestag.
