I kao krivca navodi hrvatsko dalekovodno čvorište Ernestinovo, piše “Deutsche Welle“.
Na osnovu izvještaja Saveza europskih ponuđača električne energije Entso-E Frankfurter Allgemeine Zeitung opisuje kako je došlo do lančanog iskopčavanja dalekovoda od Hrvatske preko Srbije do Rumunije, a posljedice čega su se osjetile i u Francuskoj i u Italiji.
Zbog prevelike ponude električne struje na jugoistoku Europe došlo je do automatskog isključenja dijela dalekovodnog čvorišta Ernestinovo, što je dio njegovog sigurnosnog sistema.
A onda se taj višak struje preusmjerio u druge dalekovode zbog čega je u roku od nekoliko desetaka sekundi došlo do iskapčanja 14 dalekovodnih veza u više zemalja.
Europska električna mreža bila je podijeljena u dva dijela.
“Crta razdvajanja išla je jugoistočno od Austrije i Mađarske kroz Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku do Ukrajine – ta zemlja nije uključena u europsku mrežu. Višak struje iz jugoistočne Europe nije više mogao biti izvožen. Mreža je izgubila takt“, piše FAZ navodeći da je frekvencija na jugoistoku bila za 600 milihertza viša od 50 Hz, a na zapadu za 300 milihertza niža od 50 Hz.
Posljedica je bila isključivanje velikih potrošača, primjerice u Francuskoj. Jer strojevi su osjetljivi na oscilacije. Za normalizaciju stanja trebalo je oko sat vremena, piše Deutsche Welle.
“Austrijski opskrbljivači energijom aktivirali su brzo velike kapacitete hidroelektrana i tako pomogli nadoknaditi neočekivani manjak struje od 5.900 megawata. Europski zaštitni mehanizmi su ‘potpuno funkcionirali kod uklanjanja smetnje u električnoj mreži na razini Europe'”, izjavio je Gerhard Christiner, šef tehnike u Austrian Power Grid AG-u.
Ovaj slučaj potakao je i u Austriji i u Njemačkoj raspravu o sigurnosti opskrbe i ukazao na potrebu brze izgradnje dodatnih dalekovoda i osiguravanja pričuva za slučaj manjka električne struje, piše FAZ.
