Trump je službeno priznao Golansku visoravan kao sastavni dio Izraela 2019. godine, označivši kraj politike koju je Washington zastupao desetljećima.
Golanska je visoravan do 1967. bila u sastavu Sirije, a Izrael ju je okupirao i anektirao u ratu 1967. godine. Međunarodna zajednica ne priznaje rezultat aneksije.
“Što se tiče prakse, kontrola nad Golanom u takvoj je situaciji, po mom mišljenju, i dalje realno važna za sigurnost Izraela”, rekao je Blinken za CNN.
“Pravna su pitanja nešto drugo i ako se situacija u Siriji promijeni, razmatramo to, ali nismo ni blizu takvoj odluci”, dodao je američki državni tajnik.
Savjetnici američkog predsjednika dosad su izjavljivali da neće povući američkog priznanje izraelskog suvereniteta nad Golanom, napominje Reuters.
Blinken je u razgovoru za CNN istaknuo i da vlada sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i prisutnost milicija koje podupire Iran predstavljaju “značajnu sigurnosnu prijetnju” za Izrael.
Ponovio je da će Washington zadržati veleposlanstvo u Jeruzalemu kojeg je Trumpov kabinet priznao za glavni grad Izraela, što je predstavljalo veliki zaokret u američkoj politici.
Trump je u bliskoistočnoj politici bio u suglasju s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, najbližim saveznikom u regiji, podsjeća Reuters.
Biden i njegov tim poručili su pak da će obnoviti veze s Palestincima, prekinute za Trumpova mandata. Najavili su i da će im ponovo početi slati pomoć i odbacili jednostrane poteze poput gradnje izraelskih naselja na okupiranom teritoriju.
Novi američki predsjednik već je razgovarao s nizom svjetskih čelnika, ali ne i s izraelskim premijerom, što je izazvalo čuđenje u Izraelu i među stručnjacima za Bliski istok. Obama i Trump razgovarali su s njime već u prvim danima svog mandata.
Upitan zašto Biden još nije razgovarao s Netanjahuom, Blinken je odgovorio: “Siguran sam da će imati priliku za razgovor u bliskoj budućnosti”, prenosi Hina.
