Prije nešto više od dva tjedna Nuriel Zarifi konačno je mogao ponovno otvoriti svoj kafić u Zapadnom Jeruzalemu. Radio je doduše i prije toga, ali zbog pandemije mu je bilo dozvoljeno prodavati samo kavu za ponijeti. Ali sad gosti smiju i sjesti u njegov kafić, unutra i na terasi, i popiti kavu ili pojesti svježe pecivo. Nakon tri duga lockdowna i nakon što je skoro svaka druga odrasla osoba u Izraelu već dobila i drugu dozu cjepiva, ta je zemlja ukinula mnogobrojne restrikcije– i to neposredno uoči parlamentarnih izbora u utorak.
“Nekoliko puta sam pomislio da je sad stvarno dosta, da neću izaći na izbore”, kaže Zarifi, koji je inače već odavno simpatizer konzervativne stranke Likud izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. “Ali onda vidim svu tu mržnju protiv Netanjahua. I što godo on napravi, nije dobro, kritiziraju ga. I to me je motiviralo da odem na izbore, i da glasam za njega!”
U utorak (23.3.) Izraelci biraju po četvrti put u posljednje dvije godine. Koncem prošle godine se naime raspala posljednje vlada, odnosno koalicija Benjamina Netanjahua (Likud) i Bennyja Gantza (Plavo-bijeli). Sudeći po anketama, Plavo-bijeli na ovim izborima neće igrati neku značajniju ulogu, birači lijevog centra jednostavnu Gantzu još nisu oprostili što je nakon prošlih izbora ušao u koaliciju s Netanjahuom – čovjekom kojeg su simpatizeri Plavo-bijelih po svaku cijenu htjeli svrgnuti s vlasti.
Na biračkim listićima će se naći imena stranaka, ali ustvari i ovaj put, kao i na prošla tri izbora, radi se ustvari o referendumu – za ili protiv Netanjahua. Dugovječni premijer tu dužnost obnaša već 12 godina, zbog sumnje u korupciju mora se braniti pred sudom, a čini se da on kao osoba već godinama unosi sve veći jaz u izraelsko društvo.
Za ugostitelja Zarifija sve to nije odlučujuće: „Ljudi mi kažu, pa zašto ne podržiš promjenu, zašto ne glasam za Jaira Lapida ili Gidona Sa’ara,” priča Zarifi i pritom misli na dvojicu aktualnih konkurenata trenutnog šefa vlade. “I ja im onda uvijek kažem, zatvori oči i zamisli može li taj i taj voditi zemlju. Kad ja zatvorim oči, vidim Netanjahua. I pritom se dobro osjećam”, naglašava Nuriel Zarifi:
„Mogu se na njega osloniti, taj sam osjećaj imao već i na početku korona-krize. On je kupio cjepiva, on je izabrao život.”
Novi početak?
Ali i vladu se, baš kao i premijera Netanjahua, tijekom protekle godine često kritiziralo zbog kriznog menadžmenta, i to poprilično oštro. Tisuće prosvjednika je zbog njegove korona-politika izašlo na ulice, mnogi su zahtijevali ostavku Netanjahua zbog optužbe za korupciju. U subotu je održan novi veliki protest, demonstranti kažu da su nezadovoljni širom situacijom i zemlji – tema nije bila kampanja cijepljenja, kojom su mnogi Izraelci zadovoljni, zbog koje i premijer, ali i izraelski zdravstveni sektor u njihovim očima uživaju povjerenje.
Maya Rimer je u prošloj godini često bila an anti-vladinim protestima u Jeruzalemu: „Rado bih htjela vidjeti političare koji su tu za nas, a ne političare koji se brinu samo oko sebe“, kaže ova mlada Izraelka. Rimer se nada načelnim promjenama, i pritom je zabrinuta mogućnošću da bi se uskoro mogli održati i peti izbori u samo dvije godine: „Ovo su četvrti izbori, i ne izgleda mi kao da su zadnji. Ne izgleda mi baš tako kao da je to odgovor na sve ovo kod nas.”
U ožujku prije godinu dana, odnosno u rujnu i prosincu, vlada je usvojila stroge restrikcije, odnosno lockdown. Koncem protekle godine registrirani broj novih infekcija je porastao, istovremeno je Benjamin Netanjahu započeo s kampanjom cijepljenja. Izrael je od BioNTech/Pfizera dobio dovoljnu količinu cjepiva, a zauzvrat su farmaceutskim tvrtkama na raspolaganje stavili zdravstvene podatke cijepljenih osoba. Trenutno je skoro svaka druga (odrasla) osoba u Izraelu kompletno cijepljenja, a nekoliko tjedana uoči izbora su brojna ograničenja i ukinuta.
Posljednje ankete koje su objavili izraelski mediji u petak uoči izbora pokazale su da Likud može računati s 29 do 32 mandata, odnosno da bi opet mogao biti najjača stranka u novom sazivu izraelskog parlamenta Kneseta. Ipak valja napomenuti da predizborne prognoze u Izraelu nisu uvijek bile pouzdane. One ipak otkrivaju sklonosti birača. Dva veća stranačka bloka se bore za vlast i žele formirati vladajuću koaliciju – ali to bi moglo biti komplicirano. Potrebno je skupiti većinu od 61 ruke od 120 zastupnika koliko ih broji Kneset. Dodatni je problem da uoči izbora još uvijek nije sasvim i do kraja jasno tko je s kim u savezu.
Netanjahu se oslanja, kao i uvijek, na ultra-ortodoksne stranke i za formiranje vlade će mu biti potrebni zastupnici jedne male ekstremističke stranačke alijanse (Religious Zionism). Netanjahuu bi, ako je vjerovati anketama, mogla biti potrebna i pomoć nacionalno-religiozne stranke Yamina („U desno”) Naftalija Bennetta. A on je do sada odbijao reći s kime (ne) želi u koaliciju. Nejasno je i hoće li aktualni premier dobiti i podršku i jedne male arapsko-izraelske stranke (Ujedinjena arapska lista/Ra’am) nakon što je on uspio osvojiti po prvi put i naklonost arapskih birača.
Netanjahu je u predizbornoj kampanji naglašavao vanjsko-političke uspjehe, na primjer mirovni sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Bahrainom. Glavni fokus je ipak bio na brzoj kampanji cijepljenja protiv koronavirusa koju se hvali u cijelom svijetu, odnosno na „otvaranje” zemlje. Sjećanje na tri duga lockdowna blijedi. „180 premijera i predsjednika država je nazvalo Pfizer i Modernu. I nisu se im se javili. Ali su se meni javili”, rekao je nedavno Netanjahu. „I ja sam ih uspio uvjeriti u to da bi Izrael mogao biti model uspješne kampanje cijepljenja. I baš to se i dogodilo. Ali tko će sad sve to nastaviti provoditi? Neće ni Lapid, ni Bennett, a ni Gidon. Oni to ne mogu. Mogu samo ja!”
Anti-Netanjahu-blok
Njegovi protivnici su se okupili oko slogana “sve samo ne Netanjahu”. Neke od tih stranaka su ranije bili koalicijski partneri aktualnog šefa vlade. Jedan od lidera oporbenog bloka je Jair Lapid, šef centrističke stranke „Postoji budućnost” (Yesh Atid). Lapid je bio ministar financija u jednoj ranijoj Netanjahuovoj vladi, vodio je dosta opuštenu kampanju u kojoj je tematizirao pitanja vezana uz demokraciju, gospodarstvo – a kritizirao je i vladinu politiku tijekom pandemije. Po posljednjih anketama Yesh Atid bi mogao osvojiti 18-20 mandata, to bi značilo da bi Lapidova stranka bila druga najjača politička snaga u novom Knesetu – odmah iza Likuda. „Još uvijek ima jako puno ljudi koji nisu odlučili za koga će glasati, radi se o otprilike 10 mandata”, rekao je Lapid. I dodao: „Oni trebaju znati da ćemo, ako ne podrže Yesh Atid, dobiti mračnu, rasističku, homofobnu, ucjenjivačku vladu. Mi moramo postati jaka snaga kako bi doveli do promjena.”
Na desnici se za naklonost birača (i protiv Netanjahua) bori bivši Likudov član Gidon Sa’ar sa svojom novom strankom „Nova nada”. Naftali Bennett, šef nacionalno-religiozne stranke Yamina, bivši izraelski ministar obrane, za sada sve opcije drži otvorenima. Na jednoj strani kaže da želi postati premier, ali nije otkrio u koju koaliciju želi uopće uči. „Imamo posla s tri ili četiri vodeća političara iz anti-Netanjahu-bloka koji se doduše zajedno bore protiv Netanjahua, ali su politički potpuno razjedinjeni”, kaže politolog Maoz Rosenthal iz Interdisciplinarnog centra u Herzliyi. I napominje kako je u tim okolnostima ograničen prostor za suradnju i formiranje koalicije: „To je ta kompleksnost kod ovih izbora.”
Prve prognoze će biti objavljene u utorak navečer, u 20 sati po lokalnom vremenu, odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta. Zbog posebnih COVID-mjera i dodatnih glasačkih mjesta za korona-pacijente i ljude u karanteni, prebrojavanje glasova bi moglo mało duže potrajati nego inače, poručuju iz Izraelske izborne komisije. Mnogi izraelski birači su zabrinuti zbog mogućnosti da opet dođe do višetjednih teških koalicijskih pregovora, da se ponovi pat-situacija u parlamentu ili čak opcija održavanja petih izbora u samo dvije godine.
