Njemačka se nalazi u trećem valu pandemije. Stručnjaci i političari zahtijevaju uvođenje strožih mjera ograničenja, kao što su zabrane izlaska noću. Za to se izjasnio i zdravstveni stručnjak SPD-a Karl Lauterbach i bavarski premijer Markus Söder. Do sada je zabrana izlaska noću u Njemačkoj uvođena samo u rijetkim gradovima. Je li ta mjera stvarno efikasna?
Argument za uvođenje zabrane izlaska noću kaže da se infekcije dešavaju prije svega u privatnim kontaktima te da bi smanjenje takvih kontakata smanjilo i broj infekcija.
Karl Lauterbach je preko Twittera podijelio jednu studiju naučnika uglavnom s britanskih univerziteta koja kaže da bi se uvođenjem zabrane izlaska noću reprodukcijski broj, dakle broj osoba koje prosječno zarazi jedna inficirana, mogao smanjiti za 13 posto. Ali, autori upozoravaju da je to povezano s drugim mjerama, kao naprimjer zatvaranjem ugostiteljskih objekata i ograničenjem privatnih susreta. Do sada je ta studija objavljena samo kao preprint, dakle nije prošla provjeru drugih stručnjaka.
Iskustva sa zabranom izlaska imaju Kanađani. Početkom januara u Quebecu je uvedena zabrana izlaska noću. Provodi li se analiza efikasnosti te mjere? Kanadsko ministarstvo zdravstva je na upit DW-a odgovorilo vrlo neodređeno da ta mjera sprječava okupljanja.
Jay Kaufman, epidemiolog na Univerzitetu McGill u Montrealu, najvećem gradu Quebeca, odgovorio je na upit DW-a da ne zna ništa o nekoj formalnoj evaluaciji rezultata zabrane izlaska.
„Posljednjih mjeseci broj novih infekcija u Quebecu je bio stabilan ili je padao, dok je u drugim pokrajinama rastao”, kaže Kaufman.
Ipak, on ne može i ne želi izvoditi zaključak da je to rezultat zabrane izlaska noću. Na to prema njegovom mišljenju utječu brojni drugi faktori kao što su količina vakcinisanja, odvija li se nastava u školama ili online, koliki je broj testova dnevno.
S obzirom na to da je dan postao duži i da je uvedeno ljetno računanje vremena zabrana izlaska je sredinom marta pomaknuta s 20 sati na 21.30. I broj novih infekcija je porastao. Ali, šta je na to utjecalo i kako međusobno djeluju pojedine mjere, to bi se moralo istražiti, kaže ovaj epidemiolog.
Onaj ko bez razloga izađe noću i bude uhvaćen mora računati s kaznom od 670 do 4.400 eura, dok i mladi moraju platiti 335 eura.
„Ni u Njemačkoj nema pouzdanih studija o rezultatima zabrane izlaska noću“, kaže profesor Christof Schütte, predsjednik Zuseovog instituta u Berlinu, koji se bavi kompjutorskim simulacijama.
Ipak, on smatra da zabrana izlaska može biti vrlo efikasna ako se poveže s drugim mjerama i ako se ljudi toga drže. Smatra da bi političari jasnije i jedinstvenije morali informisati o poduzetim mjerama. Ipak, misli da je učinak zabrane izlaska kratkotrajan jer se ljudi onda sastaju u drugo vrijeme. prenosi “Radiosarajevo”
Amineh Ghorbani misli da zabrana izlaska ipak ima efekta, iako se ljudi susreću u drugo vrijeme. Ghorbani radi na Tehničkom univerzitetu Delft u Nizozemskoj. Uz pomoć kompjuterskih simulacija istražuje ljudsko ponašanje.
Zajedno s naučnicima iz Francuske, Nizozemske i Švedske ona radi na projektu ASSOCC, simulaciji širenja pandemije. Naučnici testiraju efikasnost pojedinih mjera.
Ljudi u kompjuterskoj simulaciji imaju potrebe, kao glad ili želju za susretima s prijateljima. Ako je želja jaka, onda se krše pravila.
Rezultat je da zabrana izlaska pomaže usporavanju rasta broja infekcija i da mogu tako zaštititi zdravstveni sistem od preopterećenja. Ali, zabrana izlaska bi morala biti na snazi duže da bi bila efikasna, smatra Ghorbani. Osim toga, zabrana se mora povezati s drugim mjerama.
Koliko efikasne su zabrane izlaska u poređenju s drugim mjerama ovisi i o tome u kojoj fazi pandemije se društvo nalazi.
„Ako se radi o novom valu infekcije, kao sad u Njemačkoj ili Nizozemskoj, onda zabrana izlaska noću povezana sa strogim lockdownom može biti efikasna. Nakon tri sedmice lockdown može biti ublažen, ali zabrana izlaska noću bi trebala ostati na snazi“, kaže ova naučnica imajući u vidu rezultate simulacije.
U velikom dijelu Francuske ljudi već mjesecima ne smiju izlaziti noću, negdje od 18 sati, negdje od 19, negdje od 20.
Naučnici se ne slažu kod procjene kakav je bio učinak tih mjera. Naučnici iz Toulousea su utvrdili da je zabrana imala jednu negativnu posljedicu. Najprije je vrijedila zabrana izlaska od 20 sati i to je smanjilo broj infekcija. A onda je zabrana pomaknuta na 18 sati, što je pogoršalo stanje. Razlog je, smatraju naučnici, što su se u trgovinama stvarale veće gužve.
Jedna aktuelna preprint-studija naučnica na francuskom Institutu za zdravlje i medicinska istraživanja zalaže se za uvođenje zabrane izlaska noću. Ali, misle da ona nije dovoljna uz druge mjere kao što je držanje rastojanja da bi se spriječilo širenje mutiranog koronavirusa, takozvanog britanskog soja, koji je agresivniji.
Ko se zalaže za uvođenje zabrane izlaska noću rado se poziva na iskustva drugih zemalja. Ali, dosad je premalo pouzdanih studija u vezi s time. Ipak, kompjuterske simulacije ukazuju da bi zabrana izlaska kombinovana s drugim mjerama, kao što je lockdown ili ograničenjem privatnih susreta, mogla biti efikasna.
