Prema podacima Ujedinjenih nacija svake godine širom svijeta oko 600.000 žena, djece i muškaraca nađe se u lancu trgovine ljudima. U posljednjih 15 godina broj djece se među detektovanim žrtvama trgovine ljudima utrostručio.
Čak 50% detektovanih žrtava izloženo je seksualnom nasilju, 38% prinudnom radu, 6% je prisiljeno na kriminalne aktivnosti, dok ostatak čine žrtve izložene prosjačenju, prinudnim brakovima, trgovini organima i drugim oblicima trgovine ljudima. Migranti, nezaposleni i socijalno ugrožene kategorije stanovništva procentualno predstavljaju najzastupljenije kategorije kada je riječ o žrtvama.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima jeste „Victims Voices Lead the Way“ (Vođeni glasovima žrtava), kojom se u fokus stavljaju sve žrtve i ističe značaj njihovih iskustava.
Iskustva osoba koje su bile u lancu trgovine ljudima i njihovo postavljanje za ključne figure borbe omogućava definisanje temelja u prevenciji zločina, identifikaciji i spašavanju, ali i modifikaciju procesa rehabilitacije.
Veliki broj žrtava bio je suočen sa post-traumama prilikom procesa naknadnog uključivanja u društvo uslijed opće neupućenosti i nerazumijevanja sredine, te neprilagođenog procesa identifikacije i procesuiranja zločinaca.
U 2020. godini u Bosni i Hercegovini identifikovano je 70 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, u odnosu na 61 njih prethodne godine. Od ukupnog broja, 35 žrtava su punoljetne, a 35 žrtava su maloljetne osobe. 63 žrtve državljani su Bosne i Hercegovine, dok je sedam njih iz drugih država. Evidentirani su sljedeći oblici eksploatacije: 38 prosjačenja, 17 seksualno iskorištavanih i 15 drugih oblika iskorištavanja.
U proteklom periodu nadležni organi Bosne i Hercegovine pokazali su povećana nastojanja u cilju eliminacije trgovine ljudima u poređenju sa prethodnim izvještajnim periodom.
Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a je objavilo Izvještaj o suprotstavljanju trgovini ljudima za 2021. godinu, u kojem se ocjenjuju nastojanja zemalja širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ka eliminaciji ovog ropstva modernog doba kojem su izloženi najranjiviji u našem društvu. Uzimajući u obzir eventualni utjecaj pandemije COVID-19 na kapacitet borbe protiv trgovine ljudima, Bosna i Hercegovina je unaprijeđena s nivoa 2 Nadzorne liste na nivo 2. Nivo 2 definira zemlje i teritorije čije vlade nisu u potpunosti uskladile svoja nastojanja sa minimalnim standardima Zakona o zaštiti žrtava trgovine ljudima iz 2000. godine, ali ulažu značajne napore kako bi se uskladile s tim standardima.
Republika Srpska u protekloj godini usvojila je izmjenu zakona, te je povećala minimalnu kaznu za djelo trgovine djecom s pet na 20 godina. Također, dorađena je i proširena definicija trgovine ljudima, a uspostavljeno je 18 regionalnih monitoring timova za koordinaciju aktivnosti na području države koji podatke unose u novi sistem koji koja olakšava standardizaciju. Pored toga, uspostavljanjem akcionog plana na nivou države, definisan je niz koraka kojima će pristupiti Bosna i Hercegovina u narednih godinu dana.
Primarni fokus bit će u energičnom provođenju istraga, krivičnom gonjenju, te osudama počinitelja djela kojima će biti izrečene adekvatne zatvorske kazne, a posebna pažnja bit će posvećena provedbi zakona koji zabranjuje kažnjavanje žrtava za nezakonita djela kao direktnu posljedicu podvrgavanja trgovini ljudima.
U borbi protiv trgovine ljudima neophodna je uključenost svih nivoa vlasti, ali i društva u cjelini.
USAID snažno podržava borbu protiv trgovine ljudima u BiH. Samo kroz program USAID/INSPIRE u ovoj godini izdvojeno je 750.000 KM, a u narednih pet godina USAID/INSPIRE će izdvojiti oko 2 miliona dolara namijenjenih projektima i inicijativama nevladinim organizacijama kako bi se doprinijelo smanjenju trgovine ljudima u BiH.
