Kad je zapovjednik američkog združenog stožera general Mark Milley u četvrtak tek nešto iza 9:15 sati u Washingtonu obavijestio predsjednika SAD-a Joea Bidena da je bombaš samoubojica aktivirao eksploziv na ulazu u zračnu luku u Kabulu, predsjednik je bio ljutit i zaprepašten – ali ne i iznenađen, piše CNN u velikom insajderskom izvještaju o ‘najgorem Bidenovom danu’ od preuzimanja dužnosti u Bijeloj kući.
Biden se upravo spustio iz svoje rezidencije u famozni ‘Situation Room’ (podrumsku prostoriju Bijele kuće u kojoj se predsjednici sastaju s vojnim vrhom i drugim ključnim dužnosnicima u kriznim situacijama) gdje su glavni obavještajci u zemlji zauzeli svoja mjesta oko velikog drvenog stola kad je stiglo prvo izvješće o događajima u Kabulu. To je bio scenarij iz noćne more kojega se Biden danima pribojavao jer su obavještajne službe, na temelju poruka koje su presrele, upozorile da se tako nešto može dogoditi.
Kompleksnost situacije u Kabulu, hitnost misije evakuacije i neobično partnerstvo s talibanima koji kontroliraju okruženje zračne luke, dali su Bidenu i njegovu timu ograničene opcije da zaštite ljude na aerodromu.
Sudionici sastanka zadržali su se u ‘Situation Roomu’ više od sat vremena i primali informacije iz Kabula te proučavali karte područja oko zračne luke. Biden se nakon toga vratio u Ovalni ured gdje je o događajima obavijestio svojeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana i predstojnika ureda Rona Klaina.
Kako je dan odmicao, situacija se pogoršavala. Izvještaji o “američkim žrtvama” pretvorili su se u izvještaje o ubijenima, što je vijest koja je stigla do Bijele kuće oko podneva. Broj poginulih je s početnih četvero narastao na 10, pa sve do 13 što je poražavajuća brojka za predsjednika tijekom čijeg mandata još nije bio poginuo niti jedan vojnik. Poginuli marinci radili su na provjeravanju onih koji ulaze u kompleks aerodroma, a jedan je časnik rekao da su bili tako blizu ljudima da su ‘mogli osjetiti njihov dah’.
Nema vremena za emocije
Bidenov tim zadužen za nacionalnu sigurnost imao je vrlo malo vremena emotivno procesuirati prostigle informacije, kazao je jedan dužnosnik, jer su se morali usredotočiti na nastavak misije osiguravanja zračnog mosta iz Kabula s obzirom da je evakuacija ušla u najopasniju fazu i da je trebalo eliminirati teroriste. (U petak navečer su obavijestili da su izveli uspješnu operaciju dronom i ubili članove organizacije ISIS-K koji su organizirali napad.)
Iako je poznat po sporadičnom gubljenju živaca, mnogi su Bidenovi pomoćnici kazali kako je predsjednik to čitavo vrijeme bio vrlo pribran i smiren. No kad je stigao u Istočnu sobu Bijele kuće i zatvorio vrata, bilo je vidljivo da je itekako pod stresom.
– Ovo je jako težak dan, kazao je Biden na početku svojega govora koji je zajedno s pomoćnicima pripremao oko sat vremena. Bidenovo raspoloženje išlo je od tuge, pa do odlučnosti da se ‘otkriju i ubiju krivci’, sve do opravdavanja odluke o prekidu najdužeg američkog rata.
– Dame i gospodo, bilo je vrijeme da ovaj rat koji traje već 20 godina napokon završi, kazao je Biden prije nego je otišao s govornice.
Četvrtak je bio najsmrtonosniji dan za američke trupe u gotovo deset godina. Rat koji traje već gotovo 20 godina, završio je u krvi, muci i sa žestokim optužbama na račun predsjednika koji ga završava.
Deseci zaposlenika Bijele kuće s kojima su CNN-ovi reporteri razgovarali nakon tragičnih događaja, pokazuju da je čitava administracija bila posve zaokupljena događajima u Kabulu te otkrivaju izrazitu Bidenovu želju da napokon završi rat dok istovremeno nastoji obuzdati ratni kaos.
Bidenovi suradnici uvjeravaju da je predsjednik pravi čovjek za ovaj trenutak: veteran vanjske politike, vrlo suosjećajan čovjek i otac vojnika. Ipak čitava četa kritičara, uključujući i neke demokratske saveznike, sada propituju koliko su desetljeća Bidenova iskustva u vanjskoj politici doista pripomogla njegovim zdravim odlukama i kompetentnom vođenju u ovom kriznom trenutku.
Bidenov rejting već pokazuje znakove opadanja, a među demokratima se budi strah da će ovaj događaj otežati provođenje njihovih zamisli na domaćem terenu. I dok demokrati razmišljaju kako spasiti situaciju, republikanci žestoko napadaju ono što smatraju očitom greškom.
Ko će biti odgovoran
Tim dugogodišnjih Bidenovih suradnika sada je suočen s optužbama da predsjednika nisu dobro pripremili za ono što je sam Biden nazvao ‘neizbježnim kaosom u zadnjim danima rata’. Biden je trenutačno fokusiran na misiju u Kabulu, kažu njegovi asistenti, no dodaju da će s vremenom vjerojatno nekoga proglasiti odgovornim za ono što se dogodilo.
– Mislim da bi neki ljudi iz njegova tima za nacionalnu sigurnost trebali podnijeti ostavku. No, to je do njih i do njega, kazao je Adam Kinzinger, republikanac koji je oštro kritizirao Bidenovu politiku prema Afganistanu, a bio je oštar kritičar i događanja u vlastitoj stranci.
Bijela kuća kaže da Biden ne namjerava pozvati vojne čelnike da podnesu ostavke zbog smrtonosnih napada u četvrtak, a glasnogovornica Jen Psaki kazala je da predsjednik i dalje ima puno povjerenje u državnog tajnika Antonyja Blinkena koji je suočen s posebno teškim kritikama zbog svoje uloge u koordinaciji evakuacije Amerikanaca i Afganistanaca koji su radili za koalicijske snage posljednjih 20 godina.
Pa ipak, Psaki priznaje da je Bijela kuća imala malo vremena za razmišljanje i o čemu drugome osim o trenutnoj operaciji evakuacije, posebno nakon što je Biden upozoren da su vrlo izgledni daljnji napadi kako vojska prestaje sa svojim aktivnostima.
– Trenutno nema baš mnogo vremena za samorefleksiju, kazala je Psaki o trenutnoj situaciji u Afganistanu gdje su američke snage prisiljene surađivati s talibanima u posljednjim danima rata. – Fokusirani smo na trenutni zadatak.
Upitan da opiše nekoliko posljednjih, vrlo napetih dana, jedan drugi dužnosnik Bijele kuće je rekao: – To je kao da hodaš po žici bez zaštitne mreže i svaki čas možeš pasti.
Bomba koja otkucava
Od trenutka kad je Kabul pao u ruke talibana 15. kolovoza, američke i zapadne obavještajne službe upozoravaju na mogoćnost terorističkog napada kako bi se stvorio kaos među Afganistancima koji očajnički pokušavaju pobjeći.
Brojni ISIS-ovi teroristi pobjegli su iz zatvora diljem Afganistana čime se povećao strah da bi mogli probiti zaštitni talibanski kordon oko aerodroma.
U svakodnevnim Bidenovim sastancima s timom nacionalne sigurnosti, velika je količina vremena potrošena na razgovore o ‘aktivnim prijetnjama’ koje pristižu iz redova ogranka Islamske države koji djeluje na području Afganistana – ISIS-K.
Podaci o mogućim napadima su bili vrlo ‘specifični, ozbiljni i vjerodostojni’ u danima prije eksplozija kod aerodroma, kazala je osoba vrlo upućena u događanja. I dok su američke snage provodile protuterorističke operacije oko Kabula kako bi pokušale otkloniti prijetnju, dužnosnici su se bojali da ‘bomba otkucava’.
U utorak i srijedu prijetnja je postala toliko akutna da su američki dužnosnici počeli obavještavati druge zapadne zemlje koje su izvršavale vlastite misije evakuacije, da je preopasno nastaviti. U jednom trenutku, američki obavještajni dužnosnici imali su pristup presretnutim komunikacijama izravno povezanima s potencijalnim napadom, rekao je jedan američki dužnosnik.
Konačno, u srijedu navečer, State Department je izdao zlokobno i vrlo specifično upozorenje Amerikancima da se drže dalje od ulaza zračne luke do daljnjega. Bio je to posljednje što je moglo biti učinjeno u situaciji u kojoj je Bidenova administracija već imala iznimno ograničene mogućnosti, rekao je dužnosnik.
Upozorenja nisu obeshrabrila gomilu Afganistanaca koji očajnički traže izlaz iz zemlje i natjerala ih da se odmaknu od ulaza. Kad se dogodila eksplozija, tijela su bila razbacana u smrdljive odvodne kanale, a preživjeli su pobjegli od užasnog prizora.
Mnogi u Bijeloj kući posljednjih su tjedana bili frustrirani neuspjehom obavještajne zajednice da predvidi koliko će brzo Kabul pasti pod vlast talibana – čak su i najpesimističnije procjene govorile da bi to moglo potrajati najmanje mjesec dana.
No, informacije koje je Bijela kuća dobivala o potencijalnom napadu kod zračne luke, bile su tragično točne. Jedan dužnosnik koji je u četvrtak sate proveo na sastancima i telefonskim pozivima, opisao je kako je, kad je konačno dobio trenutak predaha, samo buljio u ekran mobitela na kojemu su bila tijela razasuta oko mjesta napada.
– Bio je to izravni udarac u trbuh, prisjetio se dužnosnik.
‘Bože, oprosti mi ako griješim u tome’
Neki dužnosnici iz Bidenova tima nacionalne sigurnosti smatrali su napad poput onoga u četvrtak najgorim scenarijem za predsjednika, s obzirom na njegovu političku računicu da bi povlačenje vjerojatno imalo tek mali negativan utjecaj na stav većine Amerikanaca o njemu, osim ako američki vojnici ne budu ubijeni.
– Trenutno nitko nije ubijen, rekao je Biden prošlog tjedna u intervjuu za ABC News, braneći odluku o povlačenju. – Bože, oprosti mi ako griješim u vezi s tim, ali nitko trenutno nije ubijen, rekao je.
U Kongresu i agencijama nacionalne sigurnosti povećale su se kritike na račun Bidena i odluke o povlačenju, kao i o načinu na koji je ta odluka provedena. Nekoliko izvora upoznatih s internim razgovorima o Afganistanu koji su se vodili u Bijeloj kući i na Kapitolu, kazali su CNN-u da za kaos prilikom povlačenja veća krivnja leži na Bidenu i Bijeloj kući, nego na vojnim ili obavještajnim strukturama.
Drugi su ukazali na Sullivana, Bidenovog 44-godišnjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost i neodlučnost Bijele kuće u pogledu Afganistana, uključujući i samu operaciju evakuacije, koju su opisali kao ‘paralizirajuću’.
Neki kažu da je Biden bio više vođen željom da što prije napusti Afganistan, nego da se usredotoči na način kako to učiniti.
I neki inozemni saveznici SAD-a vrlo su ogorčeni. Biden je čitav tjedan prije napada proveo objašnjavajući svojim kritičarima zašto je tako nepokolebljiv u svojoj odluci da američke trupe čim prije napuste Afganistan.
U utorak ujutro održao je video-konferenciju s nekim od skeptičnijih američkih saveznika koji su izrazili svoju frustraciju oko plana povlačenja.
Kad je došao red na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da govori, pritisnuo je Bidena da odgodi datum povlačenja kazavši kako ima moralnu obvezu prema ranjivim Afganistancima sada izloženima odmazdi talibana. Britanski premijer Boris Johnson i njemačka kancelarka Angela Merkel imali su slična razmišljanja.
No, tijekom svog sedmominutnog obraćanja, Biden je otkrio svoju odluku: ostaje pri 31. kolovozu kao krajnjem roku za povlačenje, većim dijelom zbog sigurnosnih razloga, dodavši kako svaki dodatni dan znači i dodatno povećanje opasnosti. Rizik napada, kazao je Biden, ‘vrlo je visok’.
Kroz čitav tjedan, Biden nije više razmatrao promjenu datuma, a njegovi pomoćnici kazali su da je napad u četvrtak samo zacementirao njegovo mišljenje da bi ostanak u toj zemlji čak i samo malo duže, bila velika greška.
Ravnatelja CIA-a Williama Burnsa poslao je u Kabul da se oči u oči susretne s najvišim talibanskim dužnosnicima na sastanku opisanom kao ‘neophodna razmjena mišljenja u cilju završetka čitave priče do 31. kolovoza’.
Odlučan je u ideji da bi ostanak ondje nakon tog datuma bio nemoguć.
Na sastanku u srijedu, Biden je proveo 35 minuta u intenzivnim razgovorima s malom grupom zastupnika koji su došli u Bijelu kuću na potpisivanje nekih zakona, uključujući i Elissu Slotkin, demokratkinju iz Michigana koja je u doba Georgea W. Busha radila kao službenica za informiranje.
Nakon potpisivanja, Biden je pozvao Slotkin i ostale da ostanu na otvorenom razgovoru o situaciji u Afganistanu, što je uključivalo i krajnji rok 31. kolovoza.
– Jasno je da je predsjednik vrlo angažiran oko situacije u Kabulu, napisala je na Twitteru dodavši da je izrazila svoju zabronutost u vezi onoga što će se dogoditi kad se američke trupe jednom povuku.
– Ne slažemo se uvijek, ali predsjedniku je pitanje Afgansitana jedno od najvažnijih.
‘Neko će odgovarati’
Čak i prije napada u četvrtak, republikanci su zamjerali Bidenu stanje u Afganistanu, optužujući ga da je kašnjenje u evakuaciji u proljeće, doprinijelo kaosu u posljednji trenutak.
Zastupnici su posljednjih dana izrazili frustraciju zbog nedostatka informacija koje stižu iz administracije jer su javne poruke iz Bijele kuće u velikoj suprotnosti sa stvarnošću na terenu. Ranije ovog tjedna, Bidenovi dužnosnici su odbili odgovoriti na pitanja o Burnsovom sastanku s talibanima tijekom povjerljivog brifinga o Afganistanu.
Oni upoznati sa zbivanjima također ne žele reći koliko je Amerikanaca ostalo u zemlji unatoč tome što se više puta tražilo da se kaže točan broj.
Nakon napada krenule su i političke implikacije tog događaja, republikanska stranka je osudila Bidena gotovo istoga trena kad su pristigli prvi izvještaji o događajima u Kabulu, a počeli su i pozivi za ostavkom i opozivom najbližih Bidenovih savjetnika koji su se samo intenzivirali kad je stigla vijest o američkim žrtvama.
Vođa opozicije u Kongresu, Kevin McCarthy, kazao je da Biden mora otići, da će odgovarati za Afganistan te da je sramota što su talibani diktirali američko povlačenje.
McCarthy se u četvrtak obratio Bijeloj kući i predsjedniku te ga pritisnuo zbog Amerikance koji su još u Afganistanu.
I demokrati su frustrirani načinom kako je Bidenova administracija provela povlačenje. Iako većina demokrata podržava Bidenovu odluku o povlačenju iz 20-godišnjeg rata, kažu kako je Biden pogriješio u provedbi tog plana te propustio pripremiti afganistanske snage za moguće događaje. Tek su rijetki demokrati stali u Bidenovu obranu, što naravno nije promaklo Zapadnom krilu.
Izvori iz demokratske stranke kažu da ne prihvaćaju Bidenovo objašnjenje da nije mogao predvidjeti brz povratak talibana na vlast i dodaju da je Bidenov tim kriv što su afganistanski prevoditelji tako dugo čekali na evakuaciju.
Prije napada u četvrtak, mnogi demokrati iz Kongresa nagovarali su Bidena da produži rok za povlačenje jer, očito je, to nije dovoljno vremena da se svi evakuiraju.
– Iako je jasno da ne možemo i dalje dovoditi u opasnost američke vojnike u ovom ratu koji ne možemo dobiti, vjerujem da je proces evakuacije jako loše vođen, kazala je Susan Wild, umjerena demokratkinja iz Pennsylvanije.
Glasnogovornica Psaki odgovorila joj je da je lako kritizirati nekome tko nije u Bijeloj kući.
– Lako je izvana bacati kamenje. Teže je biti u areni i donositi teške odluke, kazala je Psaki,piše Jutarnji.
