Za upravljanje Njemačkom bore se SPD-ov Olaf Scholz i Armin Laschet. Oni su dva najistaknutija kandidata za kancelarsko mjesto.
Ankete pokazuju malu razliku među njima, s tim da je umjereni ljevičar Scholz u prednosti pred konzervativnim Laschetom za samo 3 postotna boda.
Treća je kandidatkinja Annalena Baerbock iz Zelenih.
Kancelarka u odlasku, Angela Merkel, koja je vodila najveću evropsku ekonomiju gotovo 16 godina, podržala je svog kolegu demokršćanina Lascheta. Učinila je to i na posljednjem skupu pred izbore.
No, prema posljednjim anketama, više Nijemaca kao nasljednika Angele Merkel vidi socijaldemokrata. Tako je nenadani favorit postao vicekancelar i ministar financija, socijaldemokrat Olaf Scholz, zahvaljujući kojem je SPD preuzeo vodstvo u anketama u odnosu na dosad uvijek nadmoćni CDU. Za Scholza se govori i da je zapravo sličniji Merkel od kandidata CDU-a.
“Iako su nominalno s različitih strana političkog spektra, Scholza se lako prodaje kao njezinog prirodnog nasljednika budući da je Merkel u biti vladala kao socijaldemokratkinja. Koalicija koju je vodila uvela je prvu njemačku minimalnu plaću – onu koju Scholz sada želi povećati. To će, kaže, biti dio njegovih prvih 100 dana ako bude izabran, uključujući poboljšanja pružatelja skrbi, novu snagu u izgradnji pristupačnih stanova i poticaj za mirovinsku reformu. Oboje su vrhunski profesionalci, iskusni političari u karijeri koji se gotovo uvijek čine samouvjerenima, dajući tako ljudima osjećaj sigurnosti. Iznad svega Scholz računa na svoju predizbornu kampanju: ‘Sa mnom u kancelariji moći ćete spavati jednako dobro kao i pod Merkel'”, napisao je Der Spiegel o sličnostima odlazeće kancelarke i njenog najvjerovatnijeg nasljednika.
Moguće kombinacije
Većina promatrača očekuje da će rezultat glasanja biti trostrana koalicija, ali nije jasno ko će u njoj biti.
Uspije li Laschetov blok Kršćanskih demokrata i Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) postići vodstvo, onda će to vjerovatno biti koalicija desnog centra.
U slučaju trijumfa SPD-a, Njemačka bi mogla malo ili snažno zaokrenuti ulijevo, ovisno o tome koga Scholz odabere za svoje koalicijske partnere.
Druga je mogućnost da Njemačka nastavi svoju sadašnju veliku koaliciju SPD -a i CDU/CSU-a.
Ključne činjenice o njemačkim izborima
Ovo su najvažnije činjenice o njemačkim izborima:
KANDIDATI: Kancelari dviju političkih skupina tradicionalno oblikuju povijest Savezne Republike Njemačke, a to su Kršćansko-demokratska unija/Kršćansko-socijalna unija (CDU/CSU, desni centar) i Socijaldemokratska stranka (SPD, lijevi centar).
Samo dva puta biračima se nudila treća opcija – godine 2002. kada je liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) istaknula trećeg službenog kandidata za kancelara, Guida Westerwellea, i 2021. kada su Zeleni istaknuli Annalenu Baerbock.
STRANKE: U Bundestagu zastupnike sada ima sedam stranaka. CDU i CSU zasebne su stranke, CSU je aktivan samo u Bavarskoj, a CDU pokriva ostatak zemlje, ali u parlamentu rade zajedno kao jedna skupina.
Na izborima se natječe ukupno 47 stranaka, uključujući Stranku za promjene, vegetarijance i vegane te Hip-hop stranku. Većina ih ne prijeđe prag od pet posto za ulazak u parlament.
Predstavnici i suparnici
PREDSTAVNICI: Izborni zakon predviđa ukupno 598 zastupnika u parlamentu. No zbog složenog načina na koji se zastupnička mjesta dodjeljuju nakon izbora, ta brojka je obično veća. Bundestag je trenutno najveći u povijesti Savezne Republike Njemačke i ima ukupno 709 zastupnika. Komisija za reformu zadužena je da pronađe rješenje za to do sredine 2023. No broj izbornih jedinica na ovim izborima ostaje nepromijenjen i iznosi 299.
LOKALNI SUPARNICI: Dvoje kandidata za kancelara, čelnica Zelenih Annalena Baerbock i savezni ministar financija Olaf Scholz iz SPD-a, bore se za ulazak u parlament u istoj izbornoj jedinici u Potsdamu.
BIRAČI: Savezni ured za statistiku procjenjuje da oko 60.4 miliona Nijemaca ima pravo glasa – 31.2 miliona žena i 29.2 miliona muškaraca. Većina birača (12.8 miliona) dolazi iz velike industrijske države Sjeverne Rajne-Vestfalije na zapadu zemlje, a slijedi Bavarska na jugu s 9.4 miliona birača. Oko 2.8 miliona ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.
Odziv
ODZIV: Njemačka je imala izrazito visok odziv birača do 1980-ih. Na nacionalnom nivou tada je glasalo preko 90 posto birača, a na pokrajinskim više od 80 posto. No odziv je jako pao s prvim izborima u ujedinjenoj Njemačkoj 1990. Samo 70.9 posto birača glasalo je na saveznim izborima 2009. Godine 2017. glasalo je 76.2 posto birača,prenose Vijesti
POŠTANSKI GLASOVI: Od 2009. birači mogu glasati putem pošte a da za to ne moraju imati neki poseban razlog. Udio poštanskih glasova dramatično je porastao s vremenom, s manje od pet posto na 28.6 posto 2017.
