Dobra vijest za Hrvate je da će u potrazi za boljom budućnosti od početka 2022. godine moći otići raditi i živjeti u Švicarsku mnogo lakše nego dosad.
Švicarska otvara svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske te će se oni izjednačiti s drugim državljanima zemalja članica Europske unije, objavljeno je prije nekoliko dana na službenim stranicama švicarskog predsjedništva.
Švicarska je do sada primjenjivala mjere zaštite tržišta rada za državljane Republike Hrvatske prema tom Sporazumu (protokol III AELE).
Ako bi radnici iz Hrvatske prešli određeni prag, Švicarska bi mogla posegnuti za zaštitnom odredbom i ponovno ograničiti dozvole za dolaske radnika iz Hrvatske s 1. januarom 2023. godine ili najkasnije krajem 2026. godine.
U Švicarskoj već radi oko 30 hiljada Hrvata
Prema službenim podacima, s 31. decembrom 2020. godine 28.324 hrvatska radnika boravila su u Švicarskoj, što je 6 hiljada više u odnosu na prethodnu godinu.
Taj broj čini tek 1.9 posto državljana Europske unije koji žive u Švicarskoj, u kojoj su oko četvrtina stanovništva, od sveukupno 8.5 miliona stanovnika, emigranti.
Bez njih švicarska ekonomija ne bi mogla funkcionirati. Zbog ograničenog broja populacije u zemlji Švicarska je istovremeno zadržala nisku stopu nezaposlenosti, koja se kreće između 4 i 5 posto.
Većina zaposlenih radnika u zemlji posjeduje relativno visok nivo obrazovanja i specijalizirana je, što u biti omogućava zemlji da nudi vrhunske poslove s višim platama, a često garantuje i viši nivo produktivnosti i učinkovitosti.
Kao rezultat toga odrasli Švicarci imaju u prosjeku najviše novca u poređenju s prosječnim iznosom diljem svijeta.
Boravišna i radna dozvola
Državljani EU mogu slobodno putovati u Švicarsku u potrazi za poslom. Ne treba vam dozvola za boravak u Švicarskoj do tri mjeseca.
Ako traženje posla traje duže, državljani EU također dobivaju kratkoročnu boravišnu dozvolu koja vrijedi tri mjeseca po kalendarskoj godini, pod uvjetom da imaju finansijska sredstva za uzdržavanje dok borave u Švicarskoj.
Radna dozvola potrebna je hrvatskim državljanima čak i ako žele raditi kraće od tri mjeseca.
Mnogi strani radnici, posebno visokokvalifikovani, uspješno pronalaze posao u Švicarskoj.
Međutim, konkurencija za radna mjesta je žestoka, posebno u novije vrijeme, jer su švicarski poslodavci počeli favorizirati domaće u odnosu na one iz inozemstva.
Međunarodni radnici možda će imati više sreće u velikim švicarskim gradovima, kao što su Basel, Bern, Ženeva, Lausanne i Zürich, nego u manjim, ruralnim područjima.
Visoki troškovi života
Treba biti svjestan i da je život u švicarskim gradovima skup. Zürich i Ženeva se redovito ubrajaju među najskuplje gradove na svijetu, ali tome bi, barem djelomično, trebale biti protivteža visoke plate u zemlji.
Prosječni troškovi života u Švicarskoj su visoki – samo najam jednosobnog stana u Zürichu košta oko 2000 švicarskih franaka (3.551 KM) mjesečno.
Dodajte ovome troškove života od 1500 švicarskih franaka (2.663 KM), te privatno zdravstveno osiguranje, koje se mjesečno plaća oko 300 švicarskih franaka (oko 532 KM).
Život u Ženevi je skoro pa podjednako skup, dok su stanovi nešto povoljniji i Baselu i Bernu. prneosi “Radiosarajevo“.
Prema portalu Numbeo, koji skuplja podatke o troškovima života širom svijeta, te omogućava usporedbu, život u Švicarskoj je 127 posto skuplji nego u Hrvatskoj.
Nedostatak radnika u građevini, IT-sektoru i medicini
Švicarskom ekonomijom dominira uslužni sektor. Švicarska također ima uspješnu turističku industriju, s ugostiteljskim poslovima dostupnim diljem zemlje.
Zainteresirani za karijeru u bankarstvu i osiguranju mogu pronaći prilike u Zürichu, a oni koji traže karijeru u hemiji ili farmaciji, naći će slobodna radna mjesta u Baselu.
Švicarska se, prema službenim podacima, trenutno bori s nedostatkom kvalificiranih radnika u sljedećim područjima: inženjering, financijske usluge, IT, farmacija. Ugostiteljstvo također teško zapošljava osoblje i traži radnike.
Na švicarskom tržištu rada naročito su traženi maturanti i diplomanti s vještinama i kvalifikacijama u ovim područjima.
Prema švicarskom zakonu, većina radnika može raditi najviše 45 sati sedmično, iako većina ljudi ima 40-satni radnu sedmicu, od ponedjeljka do petka.
Svi švicarski zaposlenici imaju pravo na najmanje četiri sedmice plaćenog odmora godišnje, a mladi do 20 godina imaju pravo na pet.
Najmanje 90 hiljada slobodnih radnih mjesta
Broj državnih praznika na koji imate pravo ovisi o tome gdje u Švicarskoj živite i radite. Postoji pet državnih praznika, uključujući Novu godinu, Veliki petak, Uzašašće, Dan državnosti (1. augusta) i Božić, ali i specifični regionalni praznici u različitim kantonima.
Najpoznatiji švicarski portal za traženje posla jobs.ch trenutno nudi skoro 90 hiljada slobodnih radnih mjesta.
Naročito se traže radnici u sektoru građevina, arhitektura, inženjerstvo”, njih 9703, a ima i više od devet hiljada slobodnih radnih mjesta u kategoriji briga, medicina, terapija.
Treći po potražnji novih zaposlenika je IT sektor, u kojemu ima 8.666 slobodnih radnih mjesta.
Kolike su prosječne plaće u Švicarskoj?
Prosječna godišnja plaća u Švicarskoj je 112.605 švicarskih franaka bruto, što je oko (199.95 hiljada KM).
Osoba koja radi u IT sektoru u Švicarskoj obično zarađuje oko 124 hiljade švicarskih franaka bruto godišnje tj. oko (219.411) KM.
Plaće se u IT sektoru, ovisno o zanimanju i vještinama, kreću od 64.500 švicarskih franaka bruto (11.348 KM), što je najniži prosjek, do 203.000 švicarskih franaka bruto (360.466 KM), što je ipak najviši prosjek.
Švicarska treba radnike i u zdravstvenom i sektoru njege. Godišnja prosječna plaća za medicinske sestre u Švicarskoj iznosi 78.842 švicarskih franaka bruto (139.99 KM).
Za doktore je ipak godišnja plaća u prosjeku oko 130 hiljada franaka bruto (230.840 KM ).
Građevinski radnici u prosjeku godišnje mogu računati na plaću od 62.400 švicarskih franaka bruto (110.80 KM), dok konobari u prosjeku godišnje zarađuju 51 hiljadu franaka bruto (90.560 KM).
