Govoreći nakon što je predsjedavao sastankom Savjeta NATO – Rusija, Stoltenberg je rekao da su obje strane “izrazile potrebu za dijalogom i istraživanjem rasporeda budućih sastanaka”. Dodao je, međutim, da bilo kakvi razgovori o Ukrajini neće biti laki.
– Postoje značajne razlike između NATO saveznika i Rusije po ovom pitanju – kazao je on novinarima.
Stoltenberg je naglasio da Ukrajina ima pravo da sama odlučuje o svojim budućim sigurnosnim aranžmanima i da će NATO nastaviti da ostavlja otvorena vrata za nove članice.
– Niko drugi nema šta da kaže, i naravno Rusija nema pravo veta – ističe.
Zamjenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman potvrdila je da svaka evropska zemlja treba da ima pravo da se pridruži NATO-u ako to želi, uprkos insistiranju Rusije da ta vojna organizacija prestane da poziva nove članice, posebno Ukrajinu.
“Ponovo sam potvrdila fundamentalne principe međunarodnog sistema i evropske sigurnosti: svaka zemlja ima suvereno pravo da izabere sopstveni put”, napisala je Šerman na Twitteru, dok su se visoki zvaničnici NATO-a i Rusije sastali kako bi pokušali da premoste naizgled nepomirljive razlike oko budućnosti Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin zahtijeva da NATO prestane da prima nove članove.
Savjet NATO – Rusija je prvi sastanak te vrste u više od dve godine. Forum je osnovan prije dvije decenije, ali su sastanci obustavljeni nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. Od tada se sastajao samo sporadično, posljednji put u julu 2019.
Razgovori se odvijaju tokom sedmice diplomatije visokih uloga i napora koje predvode SAD da spriječe pripreme za ono što Washington vjeruje da bi mogla biti ruska invazija na Ukrajinu.
Moskva poriče da planira napad. Ipak, historija njenih vojnih akcija u Ukrajini i Gruziji zabrinjava NATO.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin djelovali su veoma ozbiljno uoči razgovora.
Nije bilo javnog rukovanja iako su se kasnije članovi ruske delegacije pozdravili sa zvaničnicima iz 30 zemalja članica NATO-a dodirom pesnice, u skladu s epidemiološkim mjerama, u prostoriji gdje je održan sastanak.
Gruško je sastanak, koji je trajao oko četiri sata, opisao kao “trenutak istine” u odnosima Rusije i NATO-a.
S oko 100.000 borbeno spremnih vojnika uz podršku tenkova, artiljerije i teške opreme okupljenih u blizini istočne granice Ukrajine, okupljanje je danas poprimilo veliki značaj, ali bez velikih izgleda da se ostvari napredak u pregovorima.
– Ovo su potpuno neprihvatljivi prijedlozi – rekao je estonski ministar odbrane Kale Lanet za javni servis ERR uoči razgovora. Estonija se, kao i njeni baltički susjedi Latvija i Litvanija, oslanja na američke sigurnosne garancije koje joj daje članstvo u NATO-u.
Putin ističe da su zahtjevi Rusije jednostavni, ali ključni dijelovi prijedloga sadržanih u dokumentima koje je Moskva objavila – nacrt sporazuma sa članicama NATO-a i ponuda sporazuma između Rusije i SAD-a – neće biti prihvaćeni.
NATO bi morao da pristane da zaustavi sve planove za članstvo, ne samo sa Ukrajinom, i da smanji svoje prisustvo u zemljama poput Estonije blizu ruskih granica. U zamjenu, Rusija bi se obavezala da će ograničiti svoje ratne igre, kao i prekinuti nadlijetanje aviona i druga neprijateljstva niskog nivoa.
Odobravanje takvog sporazuma zahtijevalo bi od NATO-a da odbaci ključni dio svog osnivačkog ugovora.
Prema članu 10 Washingtonskog sporazuma iz 1949. godine, organizacija može pozvati bilo koju evropsku državu koja je voljna da doprinese sigurnosti u sjevernoatlantskom području i ispuni obaveze iz članstva.
– Postalo je kristalno jasno da nijedan saveznik unutar NATO alijanse nije spreman da odstupi ili pregovara o bilo čemu što se odnosi na politiku otvorenih vrata NATO-a – rekla je jučer Julianne Smith, američka ambasadorica pri NATO-u, te dodala: “Ne mogu da zamislim nijedan scenario gdje bi se o tome raspravljalo”.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da Rusija očekuje brz odgovor.
– Situacija u vezi s evropskom sigurnošću i našim nacionalnim interesima dostigla je kritičnu tačku – rekao je Peskov u konferencijskom razgovoru s novinarima i nazvao tu organizaciju “instrumentom konfrontacije”.
Ponovio je da Rusija, iako ne postavlja ultimatume, ostaje zabrinuta zbog mogućeg proširenja zapadne alijanse.
– Naravno, Rusija je zabrinuta zbog bilo kakvog proširenja NATO-a. NATO nije instrument razvoja, on je instrument konfrontacije – rekao je Peskov novinarima u Moskvi.
Odbio je da kaže koje mjere bi Rusija mogla da preduzme ako pregovori ne uspiju, rekavši da Moskva “ne bi željela da upućuje prijetnje i ultimatume i upozorava da će drugi platiti visoku cijenu, kao što to čine američki zvaničnici”.
Maksim Samorukov, saradnik istraživačkog centra Karnegi Moskovskog centra, kaže da nedostatak stvarnih ruskih ustupaka u Putinovom nacrtu sporazuma vjerovatno znači da je “Rusija spremna da toleriše neuspjeh ovih pregovora”.
Ideja je, rekao je Samorukov, da “pokažemo Zapadu da smo ozbiljni… da je Rusija zaista spremna da preduzme drastične korake kako bi nametnula ove ustupke” vojnoj organizaciji koju predvode SAD.
Ipak, NATO ne može sebi priuštiti da ignoriše ponudu Rusije. Neke članice strahuju da Putin možda traži izgovor za pokretanje invazije – poput neuspjeha Zapada da se angažuje – i svi razgovori koji bi ublažili tenzije oko graničnih snaga, raspoređivanja raketa ili ratnih igara su dobrodošli, ocjenjuje AP, piše RSE.
