NATO ima četiri multinacionalne borbene skupine veličine bojne u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, koje djeluju na rotacijskoj osnovi. Svaku od njih vodi Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Njemačka ili SAD, a sadrži vojnike iz nekoliko zemalja članica. Savez je prošlog mjeseca rekao da su sve četiri skupine “snažne i borbeno spremne”, piše CNN.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je spreman brzo dodatno pojačati tu prisutnost slanjem dodatnih snaga i u to područje, a raspoređivanje NATO-a podržavaju američke trupe.
SAD ima svoje baze u Litvi i Rumunjskoj, zajedno s nekoliko njih u Poljskoj. Predsjednik Joe Biden prošli je tjedan službeno odobrio raspoređivanje još 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumunjsku, dok je još 8500 vojnika u pojačanoj pripravnosti.
Savezničke snage uz istočnu granicu NATO-a pic.twitter.com/PHHmLVvhJ7
— Tomislav Šoštarić (@sostarict) February 10, 2022
NATO nema nikakve trupe u Ukrajini, a nisu najavljeni ni ikakvi planovi za slanje trupa iz saveza u zemlju. No iako Ukrajina nije članica NATO-a, savez daje zemlji savjete na strateškoj razini te je odnos opisao kao “jedno od najznačajnijih partnerstava NATO-a”.
Ostala imovina kojom NATO raspolaže u regiji uključuje raketni obrambeni sustav u Rumunjskoj, dizajniran za “otkrivanje, praćenje, aktiviranje i uništavanje” balističkih projektila u atmosferi. Sličan pogon u Poljskoj trebao bi početi s radom ove godine.
Danska otvara vrata prisutnosti američkih vojnika na svome tlu
Danska je u četvrtak priopćila da je počela razgovore o prisutnosti američkih vojnika i vojne “opreme” na svome tlu u okviru novog bilateralnog ugovora koji bi trebao olakšati razmještanje američkih snaga u Europi usred napetosti između zapadnih zemalja i Rusije.
“Sjedinjene Države su pružile ruku Danskoj predloživši joj bilateralnu suradnju na obrambenom polju”, izvan NATO-a, rekla je premijerka Mette Frederiksen na tiskovnoj konferenciji.
“Točan oblik ove suradnje još nije utvrđen, ali bi mogao uključiti prisutnost američkih vojnika, materijala i opreme na danskom tlu”, dodala je predsjednica vlade.
Razgovori o tom budućem ugovoru nije ubrzala sadašnja kriza između Rusije i Ukrajine, napomenula je danska premijerka, priznajući ipak da kriza, po ocjeni Kopenhagena, upućuje na potrebu za čvršćom suradnjom.
“NATO i SAD su jamci naše sigurnosti i stoga se pridružujemo potonjem kada su zapadne vrijednosti, kao što su demokracija i sloboda, dovedene u pitanje”, istaknuo je ministar obrane Morten Boedskov.
Nordijska zemlja koja se u Iraku borila zajedno s Amerikancima, prometnula se u zadnjih dvadeset godina u bliskog saveznika Washingtona u Europi.
