Prema pisanju Der Spiegela, koje prenosi Daily Mail, CIA i Pentagon su navodno primili podatke o “iznimno detaljnom” planu invazije, koja je, tvrdi se, zakazana za 16. februara.
Planovi su navodno proslijeđeni Bidenovoj administraciji i o njima se raspravljalo na nizu tajnih brifinga sa saveznicima iz NATO-a.
U planovima su sadržane specifične rute kojima bi se mogle kretati pojedine ruske jedinice te se detaljno opisuju uloge koje bi mogle imati u sukobu. Der Speigel sugerira da Sjedinjene Države razmišljaju hoće li objaviti planove u pokušaju da potkopaju napore Rusa. Dok Amerikanci najavljuju djelomičnu evakuaciju svoje ambasade u Kijevu, i Rusi smanjuju brojno stanje svog osoblja, povlače svoje ljude iz Ukrajine, piše Jutarnji.hr.
Njemački list je, međutim, objavio i mišljenje neimenovanih “insajdera” koji su uvjereni da Washington zapravo namjerno pušta ovakve informacije s ciljem da osujeti eventualni ruski napad.
Politico pak javlja da je Biden svoje saveznike u petak navečer izvijestio o 16. februaru kao mogućem danu početka ruskog upada u Ukrajinu. Isti portal citira i jednog britanskog obavještajnog dužnosnika koji ima “drugačiju interpretaciju” američkih obavještajnih izvješća, dok dvojica dužnosnika EU “ne vjeruju” da će do invazije uopće doći.
U međuvremenu, Bloomberg je objavio, pozivajući se na neimenovane izvore, da bi invazija mogla krenuti i dan ranije, u utorak.
Bijela kuća je potvrdila da će Biden i Putin razgovarati o krizi u subotu telefonom, svega nekoliko sati nakon što su hiljade Amerikanaca i Britanaca upozorene da napuste Ukrajinu “dok još mogu”.
Upozorenje stiže usred straha da bi Putin mogao pokrenuti zračno bombardiranje Kijeva, riskirajući visok broj civilnih žrtava.
S Putinom bi tokom subote trebao telefonom razgovarati i francuski predsjednik Emmanuel Macron, dok bi njemački kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak trebao posjetiti Kijev, a dan kasnije se u Moskvi sastati s Putinom u četiri oka
Belgija je u subotu također upozorila da “neće biti jamstva za evakuaciju” nakon “iznenadnog pogoršanja”, budući da bi “komunikacijske veze koje uključuju internet i telefonske linije mogle biti ozbiljno pogođene”, a otežan će biti i zračni promet.
Osim SAD-a, Velike Britanije i Belgije, poziv građanima da napuste Ukrajinu uputile su i Nizozemska, Danska, Latvija, Estonija, Australija te Novi Zeland.
Amerikanci su u subotu potvrdili da planiraju evakuaciju najvećeg dijela osoblja svoje ambasade u Kijevu, a na sličan potez odlučili su se i Rusi, što je potvrdila glasnogovornica njihova ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
“Odlučili smo optimizirati broj našeg osoblja u veleposlanstvu i trima konzulatima u Ukrajini iz opreza zbog mogućih provokacija režima u Kijevu ili trećoh država”, priopćila je Zaharova.
Dodala je da Rusija sumnja da Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo “možda imaju informacije o nekakvim vojnim akcijama koje se pripremaju u Ukrajini koje bi mogle značajno zakomplicirati sigurnosnu situaciju”. Zaključno je rekla da će i ambasada i konzulati, unatoč smanjenju broja osoblja, nastaviti obavljati temeljne funkcije.
Ključni trenutak
Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je da je kriza dosegla “ključni trenutak”, dodajući da i dalje postoje “vrlo zabrinjavajući znakovi ruske eskalacije”, uključujući nove snage koje stižu do ukrajinskih granica.
Britanski konzervativni parlamentarac Tobias Ellwood, predsjednik Odbora za obranu, nazvao je ukrajinsku krizu “našim trenutkom kubanske raketne krize” te pozvao NATO divizije pod vodstvom Britanaca da budu prisutne u zemlji.
“Invazija je neizbježna. Jednom kada se to dogodi, zbog ukrajinskih žitarica to će utjecati na cijene hrane diljem svijeta. Utjecat će i na cijene nafte i plina, a onda će europska sigurnost biti dodatno ugrožena, pa se moramo zapitati što nam je činiti”, rekao je.
Dodao je i da će posljedice dopuštanja pada Ukrajine dovesti do “nove ere nestabilnosti s razvojem osovine Rusije i Kine” dok se istovremeno Zapad “smanjuje”.
Panična upozorenja
Ellwood je kritizirao izostanak međunarodnog vodstva, upitavši se: “Gdje su rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda? Gdje je odlučnost da se NATO trupe ne smjeste po cijeloj zemlji kao što to činimo u ovom trenutku, već zapravo i unutar zemlje?”
Dodao je da bi bilo pogrešno misliti da će sankcije protiv Rusije djelovati, te da se ‘ne razumije šira strateška slika’.
‘Bojim se da je za neke stvari prekasno’, zabrinuto je naglasio Ellwood. prenosi radiosarajevo
