Zapadni obavještajci su tijekom vikenda u više navrata izvijestili da su ruske snage naišle na “čvršći nego što se očekivalo” otpor ukrajinske vojske.
Rusija dosad nije uspjela zauzeti ključne gradove diljem Ukrajine, uključujući glavni grad Kijev. U nedjelju su ukrajinske snage uspješno odbile rusko napredovanje na strateškom aerodromu u blizini Harkiva, drugog po veličini ukrajinskog grada, koji je bio pod gotovo stalnim napadom.
Osim žestoke borbe ukrajinskih snaga i civila, ruska invazija ima logističke probleme, a vojnicima na prvoj crti bojišnice nedostaje goriva, streljiva i hrane.
“Imaju problema”, rekao je dužnosnik NATO-a o ruskim snagama, ukazujući na najnovije obavještajne podatke saveza. “Nedostaje im dizel, napreduju presporo i moral je očito problem.”
No visoki američki obrambeni dužnosnik rekao je novinarima u nedjelju da je Rusija upotrijebila samo dvije trećine ukupne borbene moći te da su u pozadini ostavili značajnu količinu snaga.
Danas se kilometrima duga kolona ruskih vojnih vozila kretala prema Kijevu, dok obavještajci također sugeriraju da je Bjelorusija spremna pridružiti se ruskoj invaziji.
Dvije krive procjene
Predstavnici Ukrajine i Rusije sastali su se na bjeloruskoj granici. U tim pregovorima Ukrajina će inzistirati na “trenutnom prekidu vatre” i povlačenju ruskih trupa – iako, realno, nitko ne očekuje da će se to dogoditi.
Putin, čini se, nije samo krivo procijenio sposobnost Ukrajine da se brani već i spremnost međunarodne zajednice da se suprotstavi Rusiji.
Godinama se ruski predsjednik suočavao s vrlo malo odbijanja sa Zapada.
Uz sve osude Putina i njegovog režima, zapadne zemlje su i dalje kupovale plin od Rusije, nudile sigurno utočište ruskim oligarsima i zadržale relativno normalne diplomatske odnose s Moskvom.
Ali ovoga puta, unatoč nekim nedoumicama na početku invazije, Putin se suočio s neobično ujedinjenim zapadnim zemljama.
